Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Research Notes of the American Astronomical Society, ovaj svemirski kamen mogao bi pratiti Zemlju već oko 60 godina.
Nazvan 2025 PN7, objekat je vjerovatno dugo izbjegavao otkrivanje jer je izuzetno malen. Njegova tačna veličina još nije poznata, ali naučnici procjenjuju da ima prečnik od oko 30 metara – otprilike koliko iznosi raspon krila manjeg putničkog aviona. Time je postao najmanji poznati kvazi-mjesec koji je ikada pratio Zemlju.Mali, ali uporan pratilac
„Zahvaljujući brzim tehnološkim naprecima, danas otkrivamo objekte bliske Zemlji brže nego ikad prije“, izjavio je dr. Daren Baskil, predavač astronomije na Univerzitetu u Sussexu, za BBC Science Focus.
„Digitalne kamere postale su izuzetno osjetljive i omogućavaju nam da uočimo vrlo slabe objekte, dok računari sada mogu obraditi ogromne količine podataka u rekordnom vremenu.“
Ovaj se nebeski objekat najviše približio Zemlji na oko 300.000 kilometara, dok se inače nalazi na udaljenosti od približno 384.000 kilometara – koliko je udaljen i Mjesec. Međutim, tokom svoje orbite 2025 PN7 može se udaljiti i do 297 miliona kilometara od naše planete.
Zbog toga ga je moguće uočiti samo kada je relativno blizu, kao što je bio slučaj u avgustu 2025. godine, kada su ga istraživači sa Univerziteta Complutense u Madridu prvi put primijetili pomoću teleskopa Pan-STARRS na Havajima.
Kasnijom analizom arhivskih podataka naučnici su zaključili da se radi o objektu koji vjerovatno prati Zemlju već decenijama.
Mjesec ili asteroidni pojas?
„Glavno pitanje je: odakle je 2025 PN7 došao?“ objašnjava Baskil.
„Kada mu je orbita najbliža Zemlji, udaljenost mu je slična kao i Mjesečeva, što može ukazivati na moguće mjesečevo porijeklo.“
Dodaje: „Ako pogledate Mjesec vedre noći, vidjećete da je prepun kratera. Svaki udar meteora izbacio bi dijelove materijala u svemir, a neki od tih fragmenata mogli su napustiti Mjesečevu gravitaciju i postati nezavisni objekti, poput ovog.“
Druga mogućnost jeste da 2025 PN7 potiče iz asteroidnog pojasa, ali je, prema Baskilovim riječima, „izuzetno teško prikupiti dovoljno svjetlosti od tako malog i pokretnog objekta da bi se analizirao njegov hemijski sastav i utvrdilo porijeklo“.
„Astronomi moraju biti strpljivi i čekati trenutak kada je PN7 najbliži i najsvjetliji“, dodaje on.
Zemlja trenutno ima sedam kvazi-mjeseca
Objekat 2025 PN7 jedan je od sedam poznatih kvazi-satelita koji se trenutno nalaze u blizini Zemlje. Još jedan poznat primjer je Kamo‘oalewa, asteroid koji je cilj kineske misije Tianwen-2.
Ta misija, lansirana u maju 2025. godine, ima zadatak da prikupi uzorke s asteroida kako bi naučnici bolje razumjeli nastanak Zemlje i proces formiranja asteroida.
Preporučeno
„Zahvaljujući njihovoj povremenoj blizini, neki od tih objekata mogli bi jednog dana postati mete prvih rudarskih misija izvan Zemlje, a u rijetkim slučajevima mogli bi čak ući u Zemljinu atmosferu“, zaključio je Baskil.
Video