U tri ujutru časovnici se vraćaju jedan sat unazad, na dva, čime se završava ljetnje računanje vremena.

Iako se godinama unazad pričalo da hoće i da je inicijativa i zvanično pokrenuta pred organima Evropske unije, sada je više nego jasno da se pomjeranje kazaljki neće ukinuti, bar ne u narednim godinama.

Ovogodišnje pomjeranje u odnosu na prethodne godine je najranije, a 26. oktobra sat je pomjeren posljednji put prije 11 godina.

Ideja je u početku bila jednostavna – manja potrošnja električne energije zahvaljujući dužim danima. Međutim, ta računica danas djeluje prevaziđeno, ali praksa nije ukinuta.

Povezani članci

Život

Samo 18 odsto ljudi može da riješi mozgalicu: Koliko je sati na petom časovniku?

Društvo

Ljetnje računanje vremena počinje 30. marta

Svijet

Poznato kada počinje ljetnje računanje vremena

Evropska komisija je 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje pomjeranja sata, ali dogovor o tome da li zadržati ljetnji ili zimski režim nikada nije postignut, a dokle god se EU ne dogovori, i Srbija će nastaviti sa dosadašnjom praksom, piše Telegraf.

Istraživanja pokazuju i drugu stranu. Osim što više ne donosi značajnu energetsku korist, pomjeranje sata ima i negativne efekte po zdravlje: manjak sna, smanjenu koncentraciju, češće saobraćajne nesreće, pa čak i veći rizik od srčanih tegoba. Ipak, svake godine kazaljke okrećemo napred i nazad.

Kako se lakše prilagoditi promjeni vremena?

Ako želite da ublažite negativne efekte promene sata, možete:

Postepeno menjati ritam spavanja nekoliko dana ranije – leći i ustajati 15–30 minuta kasnije ili ranije.

Izbegavati kofein i obilne obroke prije spavanja.

Provoditi više vremena na dnevnoj svjetlosti, naročito ujutru.

Održavati stabilnu rutinu odlaska na spavanje i buđenja.