Svi falsifikovani medikamenti predstavljaju ogroman rizik po zdravlje, sve do nivoa prijetnje po sam život zbog njihovog objedinjujućeg imenitelja – niskog kvaliteta proizvoda. Oni koji nelegalno spravljaju ove tablete, ali i sirupe, kreme, čak i injekcione pen-ove i vakcine, očigledno nisu zainteresovani za bilo kakvo obezbjeđenje njihovog kvaliteta, a kamoli bezbjednosti, niti ih brine inspekcija nadležnog ministarstva.

U nekim slučajevima, istražitelji su otkrili da su ovi ilegalni proizvodi čak i sadržali ispravne aktivne sastojke, naročito one baš jeftine, ali da nije postojala homogena distribucija supstance među različitim dozama, koja se može postići samo sofisticiranom i skupocjenom opremom u velikim proizvodnim pogonima pravih farmaceutskih fabrika.

Stoga je moguće naći u jednoj tableti zanemarljivu i neefikasnu dozu ključne supstance – na primjer opioidnog analgetika oksikontina, moćnog lijeka protiv bolova – a u drugoj dvostruku i potencijalno letalnu dozu. To je, na primjer, uzrok drastičnog porasta broja predoziranja u SAD u posljednjih nekoliko godina – i do preko 100.000 mrtvih godišnje.

Štaviše, falsifikatori dodaju u lažne ljekove protiv bolova, koji se izdaju na recept izuzetno efikasan anestetik fentanil, 50-100 puta jači od heroina! Time izazivaju skoro pa instant zavisnost na opioide navučenih pacijenata, ali i vjerovatnoću da ih ubiju na mjestu. Svestan rizik, jer ionako ima još 2,5 miliona drugih mušterija samo u SAD – kojima treba to isto.

Još više zabrinjavaju situacije pronalaženja pravih otrova koji imitiraju izgled pravih sastojaka, kao što je mišomor, teški metali, boja za puteve, vosak za pod, prah cigle – supstance koje niko pri zdravoj pameti ne bi stavio u usta. A koje se koriste prosto jer konzistencijom ili bojom podsjećaju na neki od elemenata pravog lijeka.

Ali taj pacijent ne zna šta pije, i u tome je suština problema.

Mikrobiološka onečišćenja – to jest na te proizvode usput nakačene kojekakve bakterije i virusi, i drugi patogeni koji se pokupe u izrazito nesterilnim podrumskim laboratorijama i drugim šupama i rupama u kojima se isti spravljaju – da ne pominjemo.

Zaražavanja raznim boleštinama, oštećenja bubrega, jetre, srčani udari i alergijske reakcije, pa čak i stanja kome, i konačno – smrt, samo su neke od učestalih i širom svijeta svakodnevno evidentiranih neželjenih reakcija ovakvih „ljekova“. Koji ne da ne liječe, već upravo suprotno – razboljevaju, i privremeno ili trajno ugrožavaju zdravlje konzumenata, sve do mogućeg, i uopšte ne tako retkog letalnog ishoda, piše RTS.

Iako su statistički podaci o nivou zastupljenosti falsifikovanih ljekova na globalnom nivou promjenljivi i blago rečeno diskutabilni, postoji relativno opšta saglasnost, porijeklom od Svjetske zdravstvene organizacije, o tome da taj procenat varira između 10-15% svetskog farmaceutskog tržišta u vrijednosti. Što je nezamislivo mnogo. U nekim regijama svijeta, ili pak pojedinačnim zemljama – naročito u podsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji i centralnoj Americi – taj procenat ide i do 20, čak i preko 30 procenata cjelokupnog tržišta ljekova!

Uz to, i što je neuporedivo važnije od statistike, je mogućnost da jedna mala količina lažnih lekova koja se pojavi na tržištu može da se pretvoriti u katastrofu po javno zdravlje, kao u slučaju falsifikovanog sirupa za kašalj koji je prema izveštajima SZO širom sveta – uglavnom istočnoj Africi i na Bliskom Istoku – ubio više stotina ljudi, najviše dečice do pet godina starosti u poslednjih godinu i po dana.

Koji ljekovi se najčešće falsifikuju

Najjednostavniji odgovor je… svi. Skoro da nema poznatijeg lijeka, ili terapijske grupe koja u ovom ili onom trenutku, negdje na planeti bar jednom nije falsifikovana. Naravno, postoje favoriti i trendovi. Prije svega, diktirani potražnjom i platežnom moći mušterija. Drastične su i razlike u zonama interesa.

U Africi će se češće falsifikovati ljekovi protiv HIV infekcije ili malarije, dok će u razvijenim zemljama, gdje su takve bolesti rijetke, fokus biti na nekim drugim, manje esencijalnim ali i te kako poznatim proizvodima.

Djelovaće pomalo smiješno, ali jedan od glavnih faktora neprolazne popularnosti konkretne grupe preparata na ilegalnom onlajn tržištu lažnih ljekova… je stid. Stid da se uđe u apoteku i pita za konkretan tip proizvoda, i istrpi eventualni pogled najčešće žene za recepturom – farmaceutkinje ili tehničarke. Zato je lakše i manja sramota kupiti to preko interneta.

Rezultat svega navedenog je da su najčešći „brendovi“ koji se mogu nabaviti preko ilegalnih kanala distribucije dugo godina u razvijenim državama bili ljekovi za liječenje erektilne disfunkcije, odnosno mušku potenciju, poput sildenafila (Viagra©) i tadalafila (Cialis©) – odnosno njihove generičke paralele poput indijske Kamagre i bezbroj drugih.

Često su prisutni u ilegalnom prometu i oni ljekovi za koje je na mnogim tržištima upotreba ograničena – odnosno izdaju se isključivo preko recepta koji nije lako dobaviti. To su prije svega raznorazni psihoaktivni proizvodi – preparati za smirenje, antidepresivi i moćni opioidni ljekovi protiv bolova. Kao i naravno, pravi ljekovi za hemijski potpomognuto mršavljenje – naročito u posljednje vrijeme preko društvenih mreža i od poznatih ličnosti besomučno reklamirani semaglutid (Ozempic©).

Krize poput nedavne pandemije KOVID-19 generišu privremene potrebe tržišta za različitim ljekovima, kao što je na primjer i dalje popularni ivermektin – za kojeg nikada nije dokazana efikasnost protiv SARS-KoV-2 virusa. A čak su se tokom pika interesovanja za imunizaciju pojavile i lažne vakcine protiv korone!

Lažni dijetetski suplementi su novi trend u ovoj oblasti, što praktično znači da kriminalci koriste ove manje regulisane proizvode kao nosače za aktivne sastojke iz ljekova, ili kao alternativu za skuplje ljekove.

Imajući u vidu porast broja falsifikovanih ljekova u Evropi ali i regionu, kao i zabrinjavajući trend da se umjesto dosada najčešćeg falsifikovanja rekreativnih ljekova („lifestyle medicines“), kao što su pomenuti proizvodi za erektilnu disfunkciju i mršavljenje, anabolički steroidi ili preparati za rast kose, sve češće krivotvore ljekovi za životno ugrožavajuća stanja i bolesti („life saving medicines“), npr. Antineoplastici, ljekovi protiv raka, zatim ljekovi za imunološke poremećaje, rijetke bolesti i hronična stanja poput dijabetesa i kardiovaskularnih problema, jasno je jedno.

Konačno, neophodno je podizanje i odgovornosti kod opšte javnosti od opasnosti od falsifikovanih ljekova. Prije svega ponavljanjem činjenice da se nabavkom ljekova izvan legalnog distributivnog lanca, odnosno apoteka, višestruko uvećava rizik od prisustva ovakvih proizvoda na tržištu – jer gdje ima potražnje biće i ponude. Ali i da time raste i rizik samih pacijenata da postanu ne samo žrtve prevare, već i bukvalne žrtve trovanja ili neliječene bolesti.

Uže gledano, falsifikovanje ljekova i onlajn trgovina ljekovima su dvije blisko povezane pojave koje su nedavno dostigle veoma opasne razmjere, posebno zbog njihovog uticaja na javno zdravlje. Bez interneta, društvenih mreža i pametnih telefona, trgovina lažnim ljekovima se nikada ne bi proširila do te mjere u posljednjih nekoliko godina, naročito u razvijenim zemljama.