Prema radu na preliminarnom istraživanju, uzorci kose pacijenata sa Parkinsonovom bolešću pokazali su značajno niže nivoe gvožđa i bakra, zajedno sa višim nivoima mangana i arsena.

Autori studije, koje predvodi biolog Ming Li sa Univerziteta Hebej, smatraju da njihovo otkriće ima „visok dijagnostički potencijal za Parkinsonovu bolest“.

Neinvazivni, ali pouzdan način dijagnostikovanja Parkinsonove bolesti do sada se pokazao kao izazov. Neki nedavno objavljeni biomarkeri iz krvi djeluju obećavajuće, ali ljudska kosa je jedinstveni materijal za novu metodu sa karakteristikama koje krv nema.

Poznato je da naša kosa akumulira teške metale iz naše ishrane ili okoline, i za razliku od pljuvačke, znoja, krvi, urina ili fecesa, može da nosi duži istorijski zapis o našem zdravlju.

Pravi uzrok Parkinsonove bolesti je još misterija, ali prethodne studije su povezale tu bolest sa poremećenim crijevnim bakterijama i nezdravom ishranom, poput one bogate ultraprerađenom hranom. Dokazi takođe ukazuju na to da je ova neurodegenerativna bolest usko povezana sa zagađivačima životne sredine, poput pesticida.

Povezani članci

Život

Boja kose Anđeline Džoli je najljepša plava koju ćemo vidjeti ove sezone

Život

Zaboravite na skupe proizvode: Četiri trika za gušću i zdraviju kosu

Život

Sindrom nemirnih nogu: Kako prepoznati i liječiti ovaj poremećaj spavanja

U daljim eksperimentima koji su uključivali modele miševa, Li i kolege su takođe pronašli niže nivoe gvožđa u kosi, a ova promjena je bila usko povezana sa disfunkcijom u crijevima.

Crijevna barijera kod miševa sa Parkinsonovom bolešću izgledala je oštećena. Njihovi geni uključeni u apsorpciju gvožđa bili su smanjeni, a pokazali su povećanu aktivnost u genima uključenim u mikrobno usvajanje gvožđa, što je vjerovatno dovelo do širokog nedostatka gvožđa u cijelom tijelu.

Kod ljudi sa Parkinsonovom bolešću, promjene u crijevnim bakterijama se javljaju godinama prije dijagnoze. Kao i druge neurološke bolesti, Parkinsonova bolest izgleda da se zasniva na bliskoj komunikaciji između crijeva i mozga. Možda naša kosa na neki način „sluša“ i bilježi ono što se dešava u toj komunikaciji.

Nedostatak gvožđa u kosi pacijenata sa Parkinsonovom bolešću kao i kod miševa, bio je najdoslednija i najprimetnija promjena.

Istraživački tim smatra da je veza između crijevnog mikrobioma i gena zaduženih za metabolizam gvožđa „temeljni dokaz da su ovi sistemi povezani u kontekstu patologije slične Parkinsonovoj bolesti“.

Povišen nivo arsena u vezi sa faktorima okoline

Povišeni nivo arsena u kosi takođe vrijedi dalje istražiti, jer bi to moglo biti uzrokovano izloženošću faktorima životne sredine. Studija je mala, ali osobe sa Parkinsonovom bolešću su prijavile da jedu više životinjskih iznutrica i školjki, koje vjerovatnije sadrže arsen.

Kosa bi uskoro mogla da bude precizan indikator bolesti

„Uzimajući u obzir sve ove rezultate zajedno, sugerišemo da bi pad nivoa gvožđa u kosi mogao biti povezan sa gastrointestinalnom disfunkcijom kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću, kao što je pokazano u mnogim drugim studijama, a takođe i sa neravnotežom crijevne mikrobiote, koja je pokazala povećan kapacitet apsorpcije gvožđa”, naveli su naučnici.

Rezultati potkrjepljuju studiju iz 2025. godine koja je pronašla dokaze o disregulaciji gvožđa u mozgu, krvi i crijevima pacijenata sa Parkinsonovom bolešću.

Sada su potrebna dalja istraživanja kako bi se potvrdio ovaj obrazac među većim kohortama i kako bi se testirali mehanizmi koji povezuju nedostatak gvožđa i Parkinsonovu bolest.

Možda će jednog dana za identifikaciju ovog sistemskog poremećaja biti dovoljno samo jedno brzo šišanje.