Kako se ističe u izvještaju, rast će se u periodu od 2026. do 2028. stabilizovati na oko tri do 3,2 odsto, ali uz promjenu strukture ekonomije. Domaća tražnja će i dalje imati ključnu ulogu, ali njen doprinos će opadati, dok se očekuje postepeno jačanje neto izvoza, koji bi tek 2028. mogao dati pozitivan doprinos rastu. Privatna potrošnja, koja je u 2025. porasla za 5,6 odsto, usporiće na 2,9 odsto u 2026. i oko dva odsto do kraja posmatranog perioda, dok će investicije ostati snažne zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima, uključujući autoput Bar–Boljare i modernizaciju željeznice.

RAST INFLACIJE POD UTICAJEM RASTA CIJENA I ZARADA

U dokumentu Evropske komisije posebno se naglašava značaj turizma kao ključnog sektora, uz očekivani oporavak kroz nova ulaganja i širenje avio-povezanosti. Ipak, upozorava se na rizike poput rasta plata koji može smanjiti konkurentnost, jače regionalne konkurencije i mogućih promjena vizne politike koje bi mogle uticati na dolazak turista sa važnih tržišta. Izvještaj takođe konstatuje da je inflacija u 2025. porasla na 3,9 odsto, pod uticajem rasta cijena i zarada, ali da se očekuje njeno postepeno smirivanje na oko dva odsto do 2028. godine.

Pozitivni trendovi zabilježeni su na tržištu rada, gdje je stopa nezaposlenosti pala na 10,5 odsto, uz projekcije daljeg pada na oko 8,1 odsto. Ipak, kako se navodi u izvještaju, strukturni problemi ostaju izraženi, posebno kada je riječ o nezaposlenosti mladih, žena i niskokvalifikovane radne snage.

Evropska komisija u izvještaju posebno ukazuje na veliki spoljnji deficit, koji je u 2025. dostigao 20,5 odsto BDP-a, što predstavlja jednu od glavnih makroekonomskih ranjivosti zemlje. Ovaj deficit rezultat je pada izvoza, rasta uvoza i stagnacije usluga, a iako se očekuje njegovo smanjenje na oko 14,6 odsto do 2028, Komisija upozorava da su te projekcije optimistične. Takođe se navodi da strane direktne investicije pokrivaju tek dio deficita, dok značajan dio tih ulaganja odlazi u sektor nekretnina.

BUDŽETSKI DEFICIT

Poseban fokus izvještaja stavljen je na javne finansije, gdje se konstatuje da je budžetski deficit u 2025. iznosio 4,3 odsto BDP-a, znatno iznad planiranog nivoa. Razlog su povećani izdaci za socijalna davanja, zdravstvo i subvencije. Ukupna javna potrošnja dostigla je 45,4 odsto BDP-a, dok su prihodi iznosili 41,1 odsto. U izvještaju se upozorava da se budžet u velikoj mjeri oslanja na indirektne poreze, što povećava ranjivost javnih finansija na ekonomske promjene.

Kako se dalje navodi, planirano smanjenje deficita na 3,3 odsto u 2026. i 2,8 odsto u 2028. suočeno je sa značajnim rizicima, jer nije praćeno dovoljno konkretnim mjerama. Javni dug će, prema procjenama iz izvještaja, porasti na 69,4 odsto BDP-a u 2026, prije nego što počne blago da opada, ali će i dalje ostati iznad zakonskog limita. Posebno se ističu visoke potrebe za refinansiranjem duga, koje će dostići vrhunac 2027. godine.

Izvještaj Evropske komisije takođe ukazuje na strukturne slabosti javne potrošnje, gdje najveći dio sredstava odlazi na plate, socijalna davanja i zdravstvo, što ograničava prostor za razvojne investicije. Dodatno, konstatuje se da fiskalna pravila nijesu adekvatno sprovedena i da Fiskalni savjet još nije uspostavljen, uprkos više pokušaja.

EFEKTI REFORMI OGRANIČENI

Kada je riječ o reformama, u izvještaju se navodi da su one usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta, digitalnu i zelenu tranziciju, reformu državnih preduzeća i razvoj ljudskog kapitala. Za njihovu realizaciju predviđena su sredstva iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, ali se ocjenjuje da su efekti reformi za sada ograničeni, sa očekivanim umjerenim uticajem na rast, zaposlenost i budžetske prihode.

Zaključno, kako se navodi u izvještaju Evropske komisije, Crna Gora ima stabilan, ali krhak model rasta zasnovan na potrošnji, uvozu i turizmu, uz izražene fiskalne i spoljne neravnoteže. Bez odlučnijih reformi i jačanja fiskalne discipline, upozorava se, dugoročna makroekonomska stabilnost zemlje mogla bi biti ozbiljno ugrožena.

Cijeli izvještaj Evropske komisije možete pogledati ovdje.

Preporučeno

ŠUMARSKA MAFIJA (4): Država izdavala drvo ”fantomima” – pečat i potpis postoje, korisnici nepoznati

Navodni Medenica o Krapoviću: “Ostaju nezgodna pitanja o saradnji s škaljarskim klanom”

Piperović: Ne može utisak okorjelog kriminalca da bude mjerodavan za bilo što, spašava glavu za nepočinstva

Vuković: Velje brdo je test inteligencije, koncesija za Aerodrome cijena neodrživosti programa Evropa sad 2

Pejović: Projekat Velje brdo onako prezentiran vrijeđa zdrav razum

Popović: Šokirala me je bizarna pritužba, jasan animozitet Pavličić prema meni

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE