Crna Gora je na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a Poglavlje 17 o ekonomskim kriterijumima i javnim finansijama predstavlja jedan od ključnih testova spremnosti države. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da veća kontrola javnih sredstava može donijeti konkretne benefite građanima, ali upozorava da neformiranje Fiskalnog savjeta pokazuje nedostatak političke posvećenosti i može ugroziti ekonomske dobitke koje Crna Gora očekuje od procesa pristupanja EU.
Kroz Poglavlje 17 Evropske unije, Crna Gora treba da pokaže da javne finansije upravlja transparentno, efikasno i u skladu sa potrebama građana i privrede. Mulešković u intervjuu za portal Standard objašnjava kako bolja kontrola budžeta može smanjiti tekuće troškove, povećati ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje, ali i da politička odluka o formiranju Fiskalnog savjeta ostaje presudna za ostvarenje ovih benefita. On naglašava da ispunjavanje ovih obaveza nije samo formalnost, već ključni faktor koji će odrediti koliko će građani i privreda osjetiti konkretne koristi od članstva u EU.
STANDARD: Crna Gora koristi euro od 2002. godine, što je specifičnost u pregovorima sa EU. Koje prednosti i izazove to donosi državi i građanima u kontekstu usklađivanja sa Ekonomsko-monetarnom unijom?
MULEŠKOVIĆ: Iz ekonomskog ugla posmatrano, nakon obnove nezavisnosti, kao prvog najznačajnijeg koraka u ekonomskom razvoju, članstva u NATO, korišćenje EUR-a kao valute predstavlja veoma bitan segment u razvoju Crne Gore. Iako korišćenje eura kao zvanične valute ima određene negativne posljedice, kao što je monetarna politika, ipak koristi za privredu, građane i države su višestruki.
Korišćenje eura kao zvanične valute ima veliki broj proednosti kako ekonomskih tako i finansijskih. Prvenstveno treba navesti maktroekonomsku stabilnost, za koju euro kao stabilna i međunarodno jaka valuta doprinosi u značajnoj mjeri kroz stabilnost cijena. Upravo, iako smo u prethodnom periodu prošli kroz veoma turublentan period, korišćenje eura doprinosi upravo očuvanju kupovne moći građana i stabilnijem poslovnom ambijentu, kroz stabilnost cijena i minimiziranje rizika od visoke inflacije, što se jasno može zaključiti i po podacima do 2022.godine, kad je stopa inflacije pratila stopu inflacije zemalja EU. Dalje, eliminacija valutnog rizika predstavlja veoma značajan segment jer najznačajniji partneri u ekonomskim odnosima Crne Gore jesu članice EU, što u potpunosti olakšava planiranje poslovanja i smanjuje mogućnost uticaja valutnog rizika na isto. Takođe, iz ugla privrede, ali i građana, korišćenje eura dovodi i do nižih transakcionih troškova jer nemaju troškove konverzije valuta, što olakšava trgovinu, kreira povoljnije uslove za razvoj turizma, ali takođe i kreira investicioni ambijent koji je atraktivniji za strane investitore, posebno one iz zemalja članica EU. Takođe, korišćenje EUR-a doprinosti unapređenju finansijskog sektora kroz kreiranje stabilnosti zbog smanjivanja valutnog rizika u poslovanju (kako kreditiranju tako i štednji). Na kraju, ono što jeste najbitnije, korišćenje eura olakšava i unapređuje ekonomsku integraciju sa EU, unapređuje međusobnu saradnju, što dovodi do rasta i razvoja nacionalne ekonomije, a samim tim i do unapređenja životnog standarda građana Crne Gore.
STANDARD: Poglavlje 17 zahtijeva funkcionalnu tržišnu ekonomiju i poštovanje mastrihtskih kriterijuma. Gdje vidite najveće izazove za Crnu Goru i kako oni mogu uticati na ekonomski život građana?
MULEŠKOVIĆ: Najveći uspjeh EU predstavlja Jedinstveno ekonomsko tržište EU. Ovo je i najznačajnija karika postojanja ovakvih Unija, koje konkretno daju mogućnosti i pozitivno utiču ja sve ekonomije članice kroz slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala. Formalno učešće na ovom tržištu otvara velike mogućnosti za crnogorsku privredu, ali i za sve građane, koji postaju ravnopravni učesnici ovog tržišta u kojem trenutno gravitira preko 450 miliona učesnika. Takođe, pridruživanjem ekonomsko monetarnoj uniji, povećava i kredibilitet fiskalnih i ekonomskih politika jedne zemlje, koje su usklađene sa EU pravilima, jer u tom trenutku one podrazumijevaju i zajednička pravila ali i nadzor koji postoji za sve članice EU. Samim tim, kompletan proces postaje stabilniji, transparentniji i samim tim jača se reputacija jedne zemlje.
U dijelu formalnog, administrativnog (zakonodavnog ) usklađivanja sa EU, u ovom trenutku, po mom mišljenju ne postoje značajni izazovi koji bi mogli se pojaviti na putu da se do kraja 2026.godine prilagodimo u potpunosti pravilima EU i ispunimo ono što je i zacrtano, a što je i svima nama strateški interes, da zatvorimo sva poglavlja i da postanemo sledeća članica EU. U ovom dijelu treba naglasiti da još od početka samih pregovora, administrativni kapacitet, koji i obavljaju najveći posao, a koji se često i ne vide, pokazuju spremnost i zaista posvećenost ovom procesu. I u ovom trenutku i uvijek treba potencirati da oni i jesu najveći potencijal koji imamo.
Ono što je bitno , iako nije ekonomije, jeste da se obezbijedi dalja politička stabilnost i nastavi sa reformskim procesom, jer ponavljam ovo jeste najzačajniji proces još od obnove nezavisnosti crne Gore. Ipak, ono što ostaje kao izazov je implementacija svih zakonskih rješenja i njihovo prilagođavanje našem sistemu. Ovaj proces u nekim sferama može biti i težak, možda i ne baš popularan ali definitivno donosi benefite. Upravo od implementacije ovih rješenja zavisi da li će crnogorska privreda ući spremnija u EU, jer činjenica je da i dalje imamo strukturnih problema, nedostatak diverzifikacije te još dosta faktora koji i danas opterećuju privredu, a činjenica je da sa ulaskom u EU, otvaramo mnogo veće tržište, konkurencija će biti sve veća, što jasno ukazuje da će rizik za privredu ukoliko ne uđe spreminja biti još veći. Ovo je dio koji se mora unaprijediti u naredne dvije godine, kako bi u trenutku članstva u EU imali stabilniju, jaču i konkurentniju privredu.
STANDARD: CBCG je prepoznata kao institucija koja ispunjava sve obaveze, koja područja ekonomskog sistema Crne Gore još trebaju reforme da bi se članstvo u EU i EMU ostvarilo na održiv način?
MULEŠKOVIĆ: Proces usklađivanja sa EU pravilima definitivno dovodi do jačanja institucija, transparentnijeg upravljanja javnim finansijama i unapređenje ekonomskog upravljanja. Pa samim tim reforme doprinose dugoročnim benefitima posebno u dijelu jačanja državne administracije. Prethodni period, a što se može vidjeti kroz izvještaje EK, ali i kroz rezultate, pokazuju da su institucije kao što je Centralna banka Crne Gore definitivno bile i jesu posvećene ovom procesu. Takođe, u dijelu kontrole EU sredstava ali i u ostalim oblastima Ministarstvo finansija je već postavilo strukture koji daju odlične rezultate.
Ipak, pred Crnom Gorom jeste period da se sve ono što su strategije, zakoni i politike prenesu na ekonomiju i da se pokažu rezultati. A to znači, manje birokratije za poslovanje privrednih subjekata, brža i efikasnija javna uprava, veća posvećenost razvoju realne ekonomije itd. Kao i uprethodnom odgovoru, ovo jeste nešto što očekuje i privreda ali i građani, da se vide konkretni benefiti ovog procesa, iako su oni u nekim djelovima sistema vidljivi. Kroz transparentnije upravljanjejavnim finansijama, ojačaće se povjerenje u insitutcije, što će dovesti do povećane ekonomske aktivnosti ali i do većeg interesovanja stranih investitora za Crnu Goru. Ono što građani definitivno očekuju jeste bolji životni standard, kroz otvaranje novih radnih mjesta, uz primjenu međunarodnih standarda, što je slučaj u zemljama članicama EU.
STANDARD: Transparentnost i održivost javnih finansija su ključni ciljevi poglavlja 17. Koje konkretne koristi građani mogu osjetiti od poboljšanja u tim oblastima?
MULEŠKOVIĆ: Poboljšanje transparentnosti i održivost javnih finansija bi trebao da bude rezultat svih ovih procesa. Ako bi gledali koji su to benefiti za građane, jasno je da je to prvenstveno veća kontrola javnih finansija i mogućnost drugačije raspodjele istih, shodno potrebama građane i privrede. Samim tim se očekuje smanjivanje tekućih troškova, a sa druge strane povećanje izdvajanja za infrastrukturu kao i ostale segmente društva (obrazovanje, zdravstvo itd.). Ono što bih ovdje napomenuo, a povezuje se sa kontrolom javnih finansija, a što može biti izazov u ovom procesu je neformiranje Fiskalnog savjeta, što je jedna od obaveza. Upravo ovdje treba da se pokaže politička posvećenost ovom procesu, koju do sada nismo pokazali. Iako je proces otpočet, članovi Savjeta nisu izabrani, iako su imali kvalifikacije za isti. Ovo ne bi smjelo da se dešava, jer je jasno da je ovo uslov za zatvaranje ovih poglavlja. Nadam se, da ćemo svi pokazati odgovornost i u najskorijem roku ispuniti i ovu obavezu, i da ćemo imati upravo tijelo koji bi trebalo da bude nadležno za kontrolu javnih finansija.
STANDARD: Crna Gora planira zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine i članstvo u EU do 2028. Koliko je realno očekivati da građani već sada osjete pozitivne ekonomske efekte tog procesa, te na koji način članstvo u EU i usklađivanje sa politikama Ekonomske i monetarne unije mogu dodatno unaprijediti konkurentnost crnogorske ekonomije i privući nove investicije?
MULEŠKOVIĆ: Definitivno kako građani tako i privreda osjećaju već boljitak od samog procesa pristupanja, kako kroz bolje uslove poslovanja ali takođe kroz prenos znanja, i tehnologija, što je u značajnoj mjeri i transformisalo crnogorsku ekonomiju. Takođe, ono što se može očekivati u budućnosti jeste unapređenje kvaliteta života, jednaki uslovi za sve, iste mogućnosti i bolja vladavina prava, posebno u dijelu da se zakonska rješenja odnose jednako na sve. Unificiranost i jednaka pravila za sve su ključ. Građani ali i privreda će definitivno dobiti i veće mogućnosti kako u Crnoj Gori, ali i u svim drugim zemljama članicama EU, ali sa druge strane će se povećati i konkurencija pa samim tim ćemo morati i mnogo više da se potrudimo za održavanje radnih mjesta i kreiranje novih. Iz ugla stranih investitora, članstvo u EU šalje signal stabilnosti, odgovornosti, transparentnosti isignal postojanja stabilne vladavine prava što su sve preduslovi za privlačenje fugoročnih održivih investicija, što definitivno treba Crnoj Gori i što će u značajnoj mjeri unaprijediti našu ekonomiju.
STANDARD: Koje lekcije iz iskustava drugih zemalja članica EMU smatrate najvažnijim za Crnu Goru, i kako bi njihova primjena mogla konkretno poboljšati život građana?
MULEŠKOVIĆ: Moramo se ugledati na sisteme koji su se u potpunosti transformisali nakon ulaska u EU. A prije toga moramo i prepoznati koji su to naši potencijali i đe možemo biti konkuerntniji na EU tržištu. Ono što je bitno je navesti da mi ne možemo biti veliki giganti na tom tržištu, ali definitivno sa pronalaskom određenih „niša“ đe možemo zadovoljiti potrebe tog tržišta možemo diverzifikovati našu ekonomiju, a kroz to i na održiv način povećati životni standard kroz povećanje produktivnosti privrede. Kao primjer dobre prakse možemo uzeti Poljsku, koja je definistinvo na najbolji način iskoristila sve benefite članstva u EU.
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE
Preporučeno
Video