„Pasoš svježine” je brend i mini kompanija Katarine i Danijele Kljajević, Hane Kriještorac i Vuka Peruničića. „Pasoš svježine“ je prirodna kozmetička linija od kozjeg mlijeka i planinskog bilja, namijenjena turistima i ljubiteljima prirode koja, usput, rješava problem bezličnih suvenira kroz interaktivnu edukaciju i autentičan doživljaj. Katarina, Danijela, Hana i Vuk su učenici osnovne škole „Dušan Ivović” iz sela Kosanica, opština Pljevlja. Osnovna škola u Kosanici ima 12 učenika. Kosanica je selo gdje se prije neki dan gazio snijeg i temperatura bila minus 7 stepeni Celzijusa.
„Pasoš svježine” je 9. maja pobijedio na Festivalu preduzetništva u kategoriji „mini kompanije” u kojoj se takmičila 21 đačka kompanija, a kroz proces takmičenja prošlo je 500 crnogorskih osnovaca. Štand kompanije „Pasoš svježine” za dva dana obišlo je najviše posjetilaca. Festival je, deseti put zaredom, organizovao Univerzitet Donja Gorica (UDG), odnosno njegovo Preduzetničko gnijezdo, a ove godine prvi put na njemu su, kao posebna kategorija, učestvovali đaci iz osnovnih škola sa svojim mini kompanijama. Inače, za deset godina na Festivalu je učestvovalo sedamdesetak osnovnih i srednjih škola i više od 2.500 učenika.
Katarina, Danijela, Hana i Vuk su za osvojeno prvo mjesto dobili dvije nagrade. Ove godine učestvovaće na evropskom prvenstvu u Beču, a od rektora UDG-a profesora Veselina Vukotića dobili su univerzitetske stipendije ukoliko se, kad dođe vrijeme, odluče za studije na tom Univerzitetu.
U kategoriji „učenička kompanija” na Festivalu preduzetništva pobijedio je tim đaka srednje stručne škole iz Rožaja (Hana Pepeljak, Sajma Zejnelagić, Nejra Dautović, Malik Sutović, Albin Škrijelj) koji je osmislio aplikaciju SafeCircle za brzu (iz dva klika) i anonimnu prijavu vršnjačkog nasilja u osnovnim i srednjim školama. Prijava se automatski šalje stručnoj službi škole radi pravovremene reakcije i zaštite učenika. SafeCircle je pobjednik i na takmičenju koje je organizovala organizacija „Dostignuća mladih Crne Gore”, ogranak evropske organizacije GEN-E.
Vrhunac Dana preduzetništva na Univerzitetu Donja Gorica je Berza preduzetničkih ideja, koju ove godine šesnaesti put organizuje Preduzetničko gnijezdo. U pitanju je istinska berza na kojoj zainteresovani kupci (crnogorske privatne kompanije) ne kupuju ideju nego biduju priliku za učešće u budućem biznisu. Ove godine prijavilo se 140 timova koji svoje „preduzetničke ideje pretvaraju u budućnost“, a 11 ideja došlo je do bidovanja na Berzi. Najvišu cijenu postigla je ideja EduAI, inovativna platforma koja nudi personalizovana objašnjenja gradiva i lekcija iz nastavnog programa za srednjoškolce. Svoje učešće u pretvaranju ideje EduAI u budući biznis kupila je na Berzi kompanija Coinis. Njen vlasnik je nekadašnji student UDG-a. Već je postala praksa da alumnisti vode na Berzi stranu biznis ponude (to su oni koji biduju), među njima su i neke od najvećih privatnih crnogorskih kompanija. Inače, EduAI je nagrađena za najbolju ideju i na GEN-E Montenegro (ogranak Evropskog festivala preduzetništva mladih) u organizaciji „Dostignuća mladih Crne Gore” i učestvovaće na evropskom takmičenju.
Prvi put ove godine Festival preduzetništva imao je jedan novi program (koji će postati redovni dio Festivala) — ekskluzivnu seriju četiri masterclass sesije sa istaknutim liderima iz oblasti filma i kreativnih industrija, luksuznog hotelijerstva, tehnološkog preduzetništva, građevinarstva i realnog sektora. Ideja ovog programa je da studentima UDG-a obezbijedi direktan pristup ljudima koji oblikuju industrije u kojima će sjutra raditi i da ojača vezu između akademskog programa i realnog sektora, kreativnih industrija i tehnološkog preduzetništva.
Neke od ovih informacija vjerovatno su, kao raštrkane vijesti, već bile dostupne crnogorskoj javnosti. Namjerno sam ih sistematizovao da bi se razumjele razmjere i impakt Univerziteta Donja Gorica, Preduzetničkog gnijezda i Berze preduzetničkih ideja po crnogorsko društvo.
Nijesam siguran poslije svih ovih godina šta je sve Preduzetničko gnijezdo? Da li je to samo gnijezdo (u njegoševom smislu), inkubator (u američkoj poslovnoj tradiciji), sjemenište (u katoličkoj terminologiji) ili rasadnik (po srpski)? Je li to mjesto gdje se gnijezde ideje? Njihovo ritualno boravište? „Bašta” u kojoj iz njegovanog sjemena niče nešto novo i uzbudljivo? Ili generator koji na društvenom tlu rasađuje najbolje preduzetničke „mladice”? Ili je sve to zajedno.
U svakom slučaju, posmatrano iz ugla društvene uloge, to je mjesto prevratničkih ideja i praksi, disruptivni faktor koji mijenja krvnu sliku crnogorske ekonomije. Mjesto gdje se stvara, gradi i raspršuje Kult(ura) preduzetništva i rađa preduzetnička elita. Veliki je to vizionarski naum i zadatak pretemeljenja svijesti pojedinca, društva i države.
Neko me je, na kraju dana, dobronamjerno pitao ima li nečeg sličnog u Srbiji da slavi preduzetništvo. Rekao sam da nema. U Srbiji je nekad davno, u prvoj polovini prošlog vijeka, preduzetništvo bilo u zamahu, što se odražavalo i na performanse srpske industrije, rudarstva, trgovine, bankarstva… Danas se taj preduzetnički DNK teško regeneriše i aktivira. Činjenica je da u Srbiji ima uspješnih preduzetnika, ali nema njegovane kulture preduzetništva. Pogotovo sad kad se država nudi kao spasitelj i usrećitelj sudbina svojih podanika. Zato bi novom uzletu preduzetništva u značajnoj mjeri pomogao neki (sličan ovom na UDG-u) festival preduzetništva, ali i praktično obrazovanje i usmjeravanje djece od malih nogu, u osnovnim i srednjim školama, da preduzetnički razmišljaju i da se u tome takmiče. Taj bi im duh donio više slobode i odgovornosti za sopstvenu budućnost od, recimo, predmeta vjeronauke. U Srbiji se na preduzetnike i dalje gleda kao na kandidate za hapšenje, konfiskaciju imovine i raznovrsnu satanizaciju, a ne na nekog ko stvara novu vrijednost i predstavlja stub zdrave ekonomije.
Postoji, međutim, jedna sličnost koju dijele Srbija i Crna Gora. U obje države skoro polovina radno sposobnog stanovništva zaposlena je kod države. Takav radni status oslobađa svakog pojedinca brige za vlastitu i sudbinu njegove porodice u budućnosti. Mnogo je građana koji se plaše i još nijesu spremni da svoju sudbinu stave u svoje ruke. „Sigurna plata i služba”, govorila mi je majka, žaleći za državnim preduzećem koje sam napustio da bih radio u privatnoj firmi.
Ono što pravi razliku između Crne Gore i Srbije je vizionar koji u preduzetništvu vidi strast, ljubav, način razmišljanja, volju za novo, umjetnost, pojedinca, homo ludensa. Srbija nema Univerzitet Donja Gorica i nema svog Veselina Vukotića, reformatora koji tri decenije neumorno i nevidljivom rukom mijenja crnogorsko društvo u čijem je središtu slobodan i preduzetan pojedinac. Korak po korak, bez spektakularnih poteza. Što bi se reklo: „tiha voda brijeg roni”.
Vukotić je ekonomski libertarijanac, rijedak na ovim prostorima, koji razumije da je preduzetništvo pokretač koji mobiliše i aktivira kapital i radnu snagu kao faktore proizvodnje.
Zašto je za jedno društvo važno preduzetništvo?
Kapital i radna snaga bez preduzetništva ne mogu biti pokrenuti, niti na tržištu vrijednosno verifikovani. Nijedan drugi faktor nema takvu univerzalnu pokretačku ulogu u proizvodnji. U društvu koje proklamuje tržišnu privredu preduzetnički sloj je daleko najznačajnija društvena grupa. U demokratskim društvima i tržišnim privredama preduzetnik je stub sistema. Preduzetnici su ključni pokretači ekonomskog razvoja, osnivanjem preduzeća doprinose rastu BDP-a i stvaraju mogućnosti za zapošljavanje. Preduzetnici su motor inovacija i tehnološkog napretka, oni pretvaraju revolucionarne ideje u proizvode i usluge koji poboljšavaju živote potrošača i rješavaju društvene probleme. Vođeni instinktom preživljavanja na tržištu, preduzetnici pokreću konkurenciju i primoravaju je da se prilagodi i poboljša, da unaprijedi tehnologiju i efikasnost. Preduzetništvo je stvaranje novog, energija koja vodi kreaciji. Preduzetništvo nije zanimanje, nije puko otvaranje firme, nije tehnika, nije biznis plan. Preduzetništvo je daleko više od toga, ono je način razmišljanja, filozofija, pogled na život i shvatanje svijeta. Preduzetništvo osnažuje pojedince, pružajući im mogućnosti da preuzmu kontrolu nad svojom budućnošću. Svaki preduzetnik je vizionar sposoban da u što kraćem roku i sa što manje troškova pretvori viziju i kompaniju u praksi učini održivom. On se ne plaši rizika i nema problem s drugom šansom ako je sa prvim poslom propao.
Stvaranje i upravljanje novim preduzećima (preduzetništvo) dugo je dinamična snaga u oblikovanju ekonomija, ali 2026. godine njegov značaj je veći nego ikad. Kako se svijet bori sa sve složenijom mrežom geopolitičkih tenzija — od rastućih sukoba do klimatskih promjena, migracionih pritisaka, trgovinskih barijera i brzih tehnoloških promjena — preduzetnici se pojavljuju kao vitalni agenti promjena, otpornosti i obnove. Preduzetništvo postaje sve raznovrsnije, sa sve većim učešćem mladih ljudi. Mnogi preduzetnici su u prvim redovima tehnološke transformacije, usvajaju i oblikuju alate vještačke inteligencije, koriste digitalni marketing da bi dosegnuli i lokalnu i globalnu publiku i primjenjuju nove tehnologije za rješavanje ekoloških i društvenih izazova.
Publikacija Globalni monitor preduzetništva 2025/2026. ističe školsko preduzetničko obrazovanje kao jedan od uslova za dobar preduzetnički okvir države, a odnosi se na fakultete i univerzitete koji nude kurseve koji opremaju studente vještinama za pokretanje i razvoj poslovanja. Mnogi svjetski univerziteti nemaju konkretne prakse i osmišljene okvire za promociju akademskog preduzetništva. Oni prenos znanja o preduzetništvu posmatraju kao uzvišenu težnju, a ne kao strukturiranu misiju. Akademska zajednica i preduzetništvo najčešće se posmatraju kao dva odvojena svijeta. Univerzitet Donja Gorica i njegovo Preduzetničko gnijezdo istrajno dugi niz godina djeluju i pokazuju da je moguća kreativna sprega ta dva svijeta.
Preporučeno
I to ne samo na nivou države nego globalno. Namjerom da stvara preduzetničku galaksiju Univerziteta Donja Gorica, profesor Vukotić želi da umreži biznise svih diplomiranih studenata skoro 200 partnerskih fakulteta i univerziteta sa svih kontinenata. Preduzetničko gnijezdo, inkubator, sjemenište ili rasadnik — svejedno — vrijedan je alat za taj dugoročni posao stvaranja slobodnog pojedinca u slobodnom društvu. Ta vizija ima nevjerovatne nove šanse da smjesti Crnu Goru među globalnu preduzetničku elitu i obezbijedi joj stabilan i održiv ekonomski rast.
Video