Procjenjuje se da oko 50 miliona plastičnih kesa svake godine u Crnoj Gori ostane negdje u prirodi, na divljim deponijama, pored puta, u koritu rijeka ili moru, piše Pobjeda.

Preporučeno

Četvorogodišnje dijete poginulo u Bijelom Polju nakon pada metalne ograde

Advokat Marković za Standard: Imovinu Duška Golubovića pretresaju zbog navodnog pranja novca

Policija širom Crne Gore pretresa sve objekte u vlasništvu Golubovića

(VIDEO) Viši sud objavio snimak sa suđenja Lazoviću, Katniću i Čađenoviću

Katnić neće odgovarati na Šoškićeva pitanja; Lazović: Meni je već presuđeno, nisam ovo zaslužio kao čovjek i profesionalac

Fond za zdravstveno osiguranje prekinuo saradnju bez objašnjenja: Pacijenti ogorčeni i ostavljeni bez pomoći?

Do ovih alarmantnih podataka došla je organizacija Zero Waste Montenegro koja nastoji da utiče na svijest o potrebi smanjivanja svakodnevne upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda zbog njihovog štetnog uticaja na okolinu i zdravlje.

Kako je Pobjedi saopštila članica ZWM-a Maša Tomković, za Crnu Goru ne postoje precizni podaci o količini i vrsti plastičnih kesa koje se na teritoriji zemlje upotrebljavanju, ali se do relevantnih procjena dolazi na osnovu upoređenja zvaničnih statistika na globalnom nivou.

“Naše procjene zasnivaju se na statistici Eurostata (125 plastičnih kesa po stanovniku godišnje; uzimajući u obzir da su jednokratne kese u više zemalje EU zabranjene ili se dodatno oporezuju) i na prosjek koji važi za zemlje u razvoju od 500-700 plastičnih kesa godišnje, kao i na fokus grupi koju smo posmatrali”, navodi Tomković.

Prema njenim riječima, tim prikazom dolazi se do procjene da u Crnoj Gori prosječan stanovnik godišnje iskoristi a zatim odbaci između 400 i 600 plastičnih kesa.

“Prevedeno na jezik brojki to znači da se u Crnoj Gori svake godine iskoristi 250 375 miliona plastičnih kesa. Ako se svega 85 odsto otpada sakuplja i adekvatno odlaže (na sjeveru zemlje ovaj procenat je znatno manji) dolazimo do brojke od oko 50 miliona plastičnih kesa koje svake godine ostanu negdje u prirodi”, navodi Tomković.

Sagovornica Pobjede napominje da je ključni problem u „jednokratnom konceptu” upotrebe kesa, čemu se prilagođavaju i navike i odnos ljudi.

“Gotovo najveći broj plastičnih proizvoda koje koristimo, a naročito one koje smatramo zagađivačima prirode, namijenjeni su jednokratnoj upotrebi. Dizajnirani da se upotrijebe jednom i odbace bez obzira što (ukoliko se ne sakupe i recikliraju) će u prirodi ostati i do 400 godina”, upozorava Tomković.

U Crnoj Gori, pritom, dodaje Tomković, gotovo cjelokupna količina prikupljenog plastičnog otpada, što zbog niskog postotka separatnog odvajanja, što zbog zahtjevnih reciklažnih procesa, završi na deponijama.

“Iz tog razloga Zero Waste Montenegro pokušava podići svijest o potrebi smanjivanja upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda i štetnom uticaju koje imaju na prirodu, ali i zdravlje. Pokretanjem peticije o zabrani upotrebe jednokratnih plastičnih kesa, iniciranjem nabavke cegera od reciklirane plastike dostupnih građanima po proizvodnoj cijeni, kao i kontinuiranim radionicama posvećenim prvenstveno najmađima, trudimo se da damo svoj doprinos rješavanju problema proizvodnje i odlaganja otpada koji se tiče svih nas”, ističe Tomković.