Kako su kazali, jezičko trajanje je svjedočanstvo identiteta, kulture i opstojnosti naroda, potvrda njegovog duhovnog bića. U jeziku je zapravo narodno sjećanje, jer jezik pamti i ono što često istorija i dokumenta ne zabilježe.

“Bošnjački narod i njegov jezik su dio mozaika bogastva nacionalnih i jezičkih raznolikosti današnje Crne Gore.Uprkos stoljetnjim osporavanjima Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika. Gdje god živi, a na prostoru Crne Gore, bošnjački narod je autohton, utemeljen i svoj na svome, a njegova jezicka tradicija duboko je ukorijenjena, kao najdublja istina o njegovom identitetu”, navodi se u saopštenju.

Kako ističu iz Bošnjačkog vijeća, od ranih notarskih knjiga grada Kotora iz 1436. godine, brojnih osmanskih deftera – izvještaja o gradovima, od 15. pa sve do kraja 19. vijeka, kolašinskog Mevluda na bosanskom jeziku Hafiza Gaševića, zapisa o Staroj Podgorici iz 30-ih godina 20. vijeka, kroz istraživanja istoričara, etnografa, zemljopisaca, sa stotinama dokumenata i svjedočanstava – svjedoči se o jezičkom kontinuitetu bošnjačkog naroda i njegovog jezika i na prostorima današnje Crne Gore.

“Prisjetimo se i sevdalinke ili veličanstvene ‘Hasanaginice’, koje su očarale Evropu i velikane kao što su bili Gete i Puškin. Podsjetimo se usmene epike, rapsoda Avda Međedovića ili književnih gorostasa- Selimovića, Skendera Kulenovića, Nedžada Ibrišimovića, Dževada Karahasana, Ćamila Sijarića, Huseina Bašića i mnogih, mnogih drugih”, dodaju.

Prema njihovim riječima, najvredniji čuvar te tradicije sam bošnjački narod, koji je gradio i ljubomorno, do danas, očuvao svoj autentični jezicki identitet, sa svojim posebnostima.

Povezani članci

Društvo

Skraćenice siromaše rječnik, đaci zaboravljaju pisana slova

Politika

Bez crnogorskog kao službenog jezika nema ni suverene ni građanske države

Politika

Političke elite ne smiju manipulisati jezikom, svi građani da se jednako uvaže

“Na svim dosadašnjim popisima stanovništva, i pored pritisaka i asmilacije – bošnjački narod je kazao da je njegov maternji jezik bosanski- i po popisu iz 2023. godine, ukupno je oko sedam procenata građana u Crnoj Gori pripadnika ove jezičke zajednice”, ističu.

Iz ovog vijeća dodaju da ostvarivanje jezičkih prava nije ničiji hir, niti politička floskula.

“Ta pitanja u Crnoj Gori su polovično riješena i naše insistiranje da se prava na slobodno korištenje jezika, iz slova zakona preliju u praksu, sasvim su legitimna”, zaključili su.