U CANU se jednoglasje ne smatra prirodnim niti uvijek poželjnim stanjem, jer bi moglo ukazivati na izostanak kritičkog mišljenja. Umjesto pukog preglasavanja, naglasak se stavlja na postizanje konsenzusa, kao izraz akademske mjere i intelektualne ozbiljnosti. CANU sebe vidi prije svega kao savjetodavni organ, sa moralnom obavezom da pruži naučno utemeljeno mišljenje kada ga zatraže najviši državni organi – Skupština, Vlada ili Predsjednik države. Izostanak takvih zahtjeva, kako ocjenjuju u Akademiji, često govori više o nespremnosti politike da se suoči sa autoritetom nauke, nego o zatvorenosti same institucije.
Ovi stavovi saopšteni su Pobjedi nakon učestalih kritika koje se odnose na navodnu distancu CANU prema ključnim društvenim i političkim procesima u Crnoj Gori, kao i optužbi da Akademija izbjegava javnu debatu u trenucima dubokih društvenih podjela.Predsjednik CANU Ljubiša Stanković kazao je da je svaki akademik institucija sam po sebi.
“Mi nijesmo birani da bismo usaglašavali stavove. I dok sam bio samo njen član govorio sam isključivo u svoje ime i toga se i danas držim. Svaki nastup akademika na tribini ili protestu je njegov lični istup i samo djelimično ispred Akademije. Samo u slučaju kada na određenu temu treba dati naučno mišljenje mi smo uvijek spremni nakon što se formira naučni tim, ispita tema i nakon toga saopšti naučno mišljenje”, precizirao je Stanković.
On je kazao da su takve situacije rijetke ali da ih ima, poput one u kojoj se tražilo mišljenje o Temeljnom ugovoru sa SPC, navodeći da se CANU ne oglašava na aktuelne političke teme.
“Tada smo sa velikom odgovornošću formirali tim, proučili to pitanje i izašli sa stavom ali on nije objavljen”, podsjetio je predsjednik CANU.
Razlog za takav odnos Stanković vidi u činjenici da naručioci mišljenja u stvari ne žele da vide i suoče se sa autoritetom čije odluke i stavove nije lako prenebregnuti.
Takođe, mišljenja javnosti da bi Akademija trebala da da svoj stav kada se govori o proceduri izbora sudija Ustavnog suda, Stanković ocjenjuje kao neutemeljena jer to ne bi bilo adekvatno, s obzirom na činjenicu da državni organi to od njih nijesu tražili iako bi, kako kaže, CANU bila pravo mjesto da se zatraži mišljenje.
“Vjerovatno je želja jednog broja ljudi da CANU postane institucija i politički subjekat koji se opredjeljuje da li neko treba da postane sudija Ustavnog suda. Mi bi i u tom slučaju trebali da sprovedemo procedure, ali nijesam siguran kakav bi rezultat bio a ja nemam pravo da izlazim i saopštavam stav u ime ostalih 37 članova Akademije”, kazao je Stanković.
Kada je riječ o procedurama koje bi valjalo sprovoditi unutar pravosudnog sistema, on je istakao da je CANU ponudila Vladi da bude nosilac izrade građanskog zakonika, prvog takvog u okruženju, po ugledu na nasljeđe koje imamo od Valtazara Bogišića.
“To je uloga Akademije dok je naša pojedinačna odluka da li ćemo i kako da se izjasnimo po nekom društveno-političkom pitanju i eventualno odemo na protest”, objasnio je Stanković i naglasio da tadašnja vlada nije prihvatila njihov prijedlog ali su, na sreću, njihovi članovi dio tima koji radi na budućem zakoniku.
Kritike na račun transparentnosti izbora članova u Akademiji koja je identična sa tim procesom i u svijetu, Stanković smatra neopravdanim jer je ona, kako kaže, ista decenijama unazad.
“Procedura izbora kandidata traje skoro godinu, pokreće se time što se po procjeni Akademije odredi broj novih članova koji se može izabrati i raspiše se poziv. Poziv se javno upućuje raspisuje na svim ovlašćenim institucijama da prijave kandidate i u svom prijedlogu treba da prilože dva referata u kojima obrazlažu zašto predlažu te kandidate. Nakon toga, Odjeljenja sumiraju prijedloge i za svakog kandidata se određuju dva renomirana recenzenta iz okruženja”, kazao je Stanković objašnjavajući proceduru izbora za prijem novih članova.
Naglasio je da je ove godine napravljen izuzetak u odnosu na praksu pozivanja recenzenata iz okruženja, pa je jedan od recenzenta bio i doskorašnji predsjednik Francuske akademije nauka i umjetnosti.
“Nakon pribavljanja kompletne dokumentacije kandidata o njima se raspravlja na sjednicama Odjeljenja i nakon skoro godinu dana procedure, akademici uzimajući u obzir dostignuća, recenzije kandidata i ukupnu sliku dođu sa opredjeljenjem koje ne iznose javno već u miru i tišini daju svoj glas”, pojasnio je Stanković.
On je naveo da je možda naredna godina prilika da se razmatraju mogućnosti „popravke“ postojećih procedura o izboru novih članova CANU koje su iste posljednjih dvadeset godina.
Potpredsjednik CANU i akademik Zoran Rašović smatra da je ta institucija u obavljanju svoje djelatnosti vrlo otvorena te da ne „stoje“ kritike na račun njene zatvorenosti prema javnosti.
Prema njegovim riječima, CANU treba da se osvrće na aktuelne događaje samo onda kada ona zadiru u dugoročnu sudbinu države, kulture i nauke.
“Sve izvan toga treba ostaviti analitičarima i političarima, kako bi Akademija ostala „mjesto susreta“, a ne „mjesto podjela“”, dodao je Rašović.
Takođe, istakao je da vrlo često unutar nje nije lako objediniti ni konsenzusni stav uz ocjenu „da se za taj dio možda treba tražiti adekvatna mjera“.
“Pitanje o akademskoj mjeri CANU dotiče samu ulogu nacionalnih akademija u savremenom društvu. One nijesu samo „arhiv“ znanja već živi organizam koji mora balansirati između intelektualne distance i društvene odgovornosti. CANU ima obavezu da reaguje kada su ugroženi temelji naučne istine, istorijskih činjenica i kulturnog identiteta. Mjera bi bila pređena onog trenutka kada bi počeli da arbitriramo u partijskim sukobima, kadrovskim rješenjima ili temama koje nemaju duboko naučno ili nacionalno utemeljenje”, istakao je Rašović.
Takođe, kako je naveo, svojim aktivnostima kroz organizaciju naučnih skupova, konferencija, izložbi i koncerata Akademija „oblikuje društvo bez ulaženja u blato svakodnevice“.
“Svako saopštenje CANU koje bi ličilo na partijski proglas je korak ka narušavanju ugleda institucije. Akademska „mjera“ nije u potpunom odsustvu iz javnosti već u tome da se govori rijetko ali argumentovano i suštinski. Možda je rješenje u češćim javnim individualnim istupima akademika, ispred naših Odjeljenja, Odbora i radnih tijela, svakako i istupanje Predsjedništva CANU poput onoga kada smo dali osvrt na Preambulu i na teško pitanje svojinskih odnosa povodom crkvene svojine u okviru Temeljnog ugovora između države i Srpske pravoslavne crkve i agresije Rusije na Ukrajinu”, kazao je Rašović.
On je naveo da osvrt CANU na Temeljni ugovor nije dobio zapažen odjek, jer vjerovatno nije odgovarao državnom vrhu iako je, prema njegovim riječima, bio istinit i naučan.
U njihovoj analizi normativnog dijela, tada je navedeno da je odredba člana 7 stav 2 Temeljnog ugovora kojom se jemči SPC nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu nepotrebna i pravno neprihvatljiva.
Kada je riječ o pokušajima istorijskog revizionizma Rašović kaže da nije riječ o naučnom preispitivanju činjenica već ideološkom pokušaju prepravljanja prošlosti.
“To se očituje kroz izjednačavanje pokreta oslobodilaca i saradnika okupatora, relativizovanjem zločina pod izgovorom „ideološke borbe“ ili zaštite naroda i ukljanjanjem simbola koji podsjećaju na pobjedu nad fašizmom. Pokušaj tog revizionizma ugrožava Crnu Goru jer polarizuje društvo na četnike i partizane, dovodi do erozije građanskih vrijednosti i relativizuje vrijednosti antifašizma”, kazao je Rašović i dodao da se na taj način otvaraju vrata ekstremnom nacionalizmu koji je, istorijski gledano, uvijek bio uvod u destabilizaciju Balkana.
On poručuje da „osmijeh Ljuba Čupića nije samo istorijski zabilježen trenutak već je postao najsnažniji vizuelni simbol crnogorskog antifašizma i jedan od najprepoznatljivijih simbola otpora u Evropi.“
“Stana Tomašević – Arnesen je simbol pobjede, emancipacije i međunarodnog ugleda crnogorskog antifašizma”, dodao je Rašović.
Potpredsjednik CANU Žarko Mirković za Pobjedu je kazao da ima „rezerve prema naglom interesovanju javnosti za rad Akademije pred izbore za nove članove“, navodeći da je, „Akademija skup pojedinaca što znači da nije ni crkva, ni partija, te da se u većini stavova podrazumijeva da su oni odraz individualnog mišljenja i slobode i pristupa problemima koji su nam više ili manje bliski“.
“I CANU kao i sve druge akademije je odraz našeg društva. Nije to institucija koja je čista i idealna već je odraz onoga što je konačno i formirano. Po mnogo čemu je nejedinstvena. Po onome što nosi svačija individualnost i profesija i odnos prema društvenim pitanjima”, kazao je Mirković i dodao da je status akademika prije svega počast za sve ono što su ti pojedinci dali tokom najplodnijeg dijela svog rada.
On je kao pogrešnu ocijenio percepciju kojom se upoređuje nauka u drugim društvima i nauka i umjetnost u Crnoj Gori, a da se ne sagledavaju i svi parametri koji je određuju, počev od same veličine do tradicije, ekonomskog potencijala i stepena razvijenosti nauke i umjetnosti, čime se, kako kaže, ne želeći da ulazi u motive takvih komentara, stvara pogrešna slika o Akademiji.
Što se tiče kritika u odnosu na prisustvo Akademije u javnosti, Mirković navodi da je i u svijetu u najširoj javnosti mali interes za nauku.
“Imali smo izbornu Skupštinu koja je pripremljenjena sa negativnom kampanjom, u dijelu medija, i mi smo očekivali da će se pojaviti novinari da je isprate ali to nije bio slučaj. Takva je situacija sa 90 odsto naših aktivnosti pogotovo onih u oblasti nauke. Po prirodi stvari nešto više interesovanja postoji za oblast umjetnosti i kada se po nečijoj volji želi napraviti neka senzacija”, ocijenio je Mirković.
I generalni sekretar CANU Predrag Miranović prokomentarisao je navode koji članove te institucije „optužuju“ da ne izlazi iz svoje „zone komfora“ tako što ostaje nijema na različita društveno politička dešavanja u zemlji.
“Mislim da je upravo riječ komfor ono što pogađa suštinu pitanja. Naučnici stalno u akademskim krugovima iznose mišljenja kojima se suprotstavljaju svojim kolegama i to je u biti našeg posla i tu smo sasvim komforni jer se tu vodi argumentovana rasprava. Tu nećete doživjeti javni linč ako se sagovorniku vaš stav ne sviđa i neće vas sagovornik etiketirati. S druge strane, svi smo svjesni da je naš javni prostor potpuno suprotan ovome pa kada iznesete naučno argumentovano mišljenje za to nema sagovornika a ljudi iz sfere nauke na to nijesu navikli i to sasvim sigurno remeti njihov komfor”, objasnio je Miranović.
Stanković je naveo da postoje važne teme koje su iz djelokruga njihovih aktivnosti poput vještačke inteligencije ali koje, nažalost, nijesu sfera interesovanja šire javnosti.
Crna Gora je, kako kaže, na polju vještačke inteligencije postigla puno, navodeći da su na Stenfordovoj listi tri najcitiranija čovjeka iz oblasti digitalizacije, među 220 najcitiranijih ljudi u istoriji u oblasti informacione tehnologije članovi upravo Crnogorske akademije.
“Imamo svoj fokus rada i nekada se interes javnosti poklopi sa tim fokusom kao što je bio slučaj sa izložbom Dada Đurića, dok nekada izvanredni događaji iz oblasti nauke sa svjetskim stručnjacima ne dobiju adekvatnu pažnju. Mislim da Akademija ipak ostaje u obavezi da se bavi ovim temama”, kazao je Stanković naglašavajući da trenutno rade na izradi Enciklopedije Crne Gore i Leksikona i da su sva izdanja CANU digitalizovana.
On smatra da su tvrdnje koje se odnose na neaktivnost te institucije neadekvatne, navodeći da su samo u protekloj godini realizovana 43 naučna projekta, organizovano pet naučnih konferencija, 14 okruglih stolova, šest promocija i prezentacija, 30 tribina sa par ekselans temama od društvenog značaja, četiri izložbe i šest koncerata.
Takođe, dodaje da su teme poput poboljšanja vidljivosti njihovih aktivnosti za javnost u Crnoj Gori stalna tema na Skupštini CANU iako su one, kako navodi, veoma prisutne na svjetskoj sceni.
“Neke od tretiranih tema bile su „Savremeni biomarkeri u fundamentalnim medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi“, „Maligni tumori glave i vrata“, „Stanje u arheologiji Crne Gore“, „Bezbjednost drumskoj saobraćaja u Crnoj Gori – analiza stanja i preporuke“, „Formiranje jedinstvenog DATA centra podataka za Crnu Goru“, „Mjesto društvenih nauka u obrazovanju“, „Valorizacija prirodnih resursa Crne Gore“, zatim „Zagađenje poljoprivrednog zemljišta i površinskih voda i uticaj na zdravlje čovjeka“ , „Digitalna ekonomija“, „Stvaralaštvo Tomasa Mana“ , „Aspekti poetike Danila Kiša“, „Filosofija medija i vještačka inteligencija“, „Starosna struktura stanovništva u Crnoj Gori i preporuke populacionih mjera“, „Neophodnost regulisanja kripto imovine u Crnoj Gori“ , „Povišen krvni pritisak kao tihi ubica čovječanstva – savremeni pristup i liječenje“… “,dodao je Stanković.
On je podsjetio da nakon nedavno održane Skupštine, CANU sada ima 38 članova, od kojih 32 člana ima više od 65 godina, više od trećine je u devetoj deceniji i šest članova koji su i dalje radno aktivni.
“Sastav je tipičan za okruženje i sve svjetske akademije nauke i obrazovanja jer je ona zadnja stepenica u radnoj karijeri. Bez obzira na strukturu, Akademija radi punim kapacitetom i ima vidljive naučne rezultate. Tako na Strenfordovoj listi koja je najmjerodavnija za ocjenu kvaliteta iz naše Akademije imamo tri akademika koja su na toj listi. U poređenju sa akademijama u okruženju i šire, samo je slovenačka bolja. Albanija ima jednog naučnika na Stenfordovoj listi, Kosovo i BiH po dva, Makedonija ima pet, Srbija i Hrvatska po 11, ali s obzirom na njihov broj stanovnika mi smo ipak bolje rangirani. Bolje smo rangirani, kada se uzme broj stanovnika, i u odnosu na Slovačku, Rumuniju i Bugarsku”, zaključio je predsjednik CANU.
POSTUPAK IZBORA NOVIH ČLANOVA CANU JE JASAN
Potpredsjednik, akademik Zoran Rašović, ovom prilikom je pojasnio procedure oko izbora novih članova CANU, koji traje godinu dana.
Preporučeno
“Postupak se odvija u više faza i to: donošenje odluke o raspisivanju izbora, predlaganje kandidata, davanje saglasnosti na predlog od strane kandidata, određivanje najmanje dva recenzenta za pisanje referata o kandidatima, razmatranje referata o kandidaturi na sjednicama Odjeljenja, na sjedici Odjeljenja utvrđivanje svih kandidata i odlučivanje o podršci kandidatima koji su predloženi od strane drugog predlagača, sve tajnim glasanjem. Onda slijedi dostavljanje reaferata, podataka o tome koje kandidate su podržala Odjeljenja, eventualne prigovore uz predlog Odjeljenja o eventualnim prigovorima svim redovnim i vanrednim članovima CANU, najmanje 30 dana prije početka sjednice CANU na kojoj se obavlja izbor. Na kraju se obavlja izbor novih članova tajnim glasanjem”, pojasnio je Rašović.
Video