Ovo su ključni zaključci analize “Traženje ravnoteže: odgovor na dezinformacije i zaštita slobode izražavanja” autora Sergeja Sekulovića, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio u okviru svojih aktivnosti na polju borbe protiv dezinformacija i negativnih stranih uticaja.

„Polarizacija u crnogorskom društvu, partijske borbe i teškoće postizanja konsenzusa oko osnovnih vrijednosti otvaraju prostor za razne negativne uticaje. Opasnosti su ogromne, bilo da se radi o organizovanom miješanju trećih strana s ciljem uticaja na javno mnjenje i izborni proces ili zloupotrebi borbe protiv dezinformacija od strane nacionalnih vlasti u cilju gušenja opozicije i učvršćivanja sopstvene moći, pa sve do ograničenja slobode govora od strane korporacija na proizvoljan načinsa ciljem promovisanja sopstvene ideološke pozicije“, navode iz CDT-a.

Kako dodaju, države različito pristupaju problemu dezinformacija, pa je u analizi dat osvrt na iskustva pojedinih demokratskih država. 

„Ono što se uočava u pristupu zemalja EU je da se restriktivnim mjerama pokušavaju razotkrivati dezinformacije i smanjiti vidljivost sadržaja, dok se proaktivnim mjerama, dugoročno i sistemski, jača medijska pismenost i poboljšava društvena otpornost. Demokratija i ljudska prava se moraju braniti. Zato odgovor na dezinformacije mora biti ozbiljan i dobro izbalansiran“, kažu iz CDT-a.

Potrebno je, prema njihovim riječima, usvojiti Medijsku strategiju koja će tretirati na adekvatan način pitanja dezinformacija i govora mržnje, te ubrzati implementaciju Strategije sajber bezbjednosti.

„Na zakonodavnom planu, neophodno je izmijeniti i dopuniti Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore, donijeti Zakon o informacionoj bezbjednosti, te precizirati govor mržnje kroz krivično zakonodavstvo“, dodaju.

U skladu s ranijim preporukama CDT-a potrebno je uspostaviti parlamentarni odbor koji bi se bavio neželjenim stranim uticajima i dezinformacijama. 

„O uspješnoj borbi protiv dezinformacija se ne može govoriti bez jačanja medijskog profesionalizma i medijske pismenosti, a za to je potrebna aktivna uloga i podrška države“, navode iz CDT-a. 

Konačno, dodaju, potrebno je i da državni organi razvijaju svoje komunikacione strategije dajući tačne i brze informacije. 

Publikaciju možete pronaći ovdje.