Dževad Đečević, ekspert iz oblasti informacione i sajber bezbjednosti iz kompanije Logejt, kaže da je dominantan motiv za ovakve i slične online prevare finansijska dobit, ali i da je to samo jedan dio zloupotrebe naših podataka.
“Na prvu loptu, kod nekih ‘skemova’ se ostvari skidanje sa kartice, porudžbina sa vaše kartice, neki sitan iznos koji je dovoljan da se ne aktivira Multifaktor autentifikacija za karticu, međutim ako neko ima vaše podatke, username i password može da kolektuje sve to, pošto se te nagradne igre prave masovno, kroz par dana kolektuje se dosta podataka, ti podaci se kupe u nekim tabelama i jednostavno se objave na dark webu i prodaju”, upozorio je Đečević.Kazao je da postoje mnoge druge vrste prevara, poput preuzimanja naloga koji se pored finansijske koristi može koristiti i kako bi neko u vaše ime kreirao prevare namijenjene drugim korisnicima društvenih mreža.
“Svi koristimo vještačku inteligenciju, olakšala nam je mnoge stvari, ali sa druge strane olakšala je i napadačima. Do nedavno su nam svima stizali mejlovi – od nigerijskog princa smo dobili nasledstvo od 20 miliona dolara, treba da platimo 500 dolara advokatu da bi se pokrenuo ostavinski postupak. Međutim, vidjelo se to na prvu da su to dosta primitivno prevedeni mejlovi sa nekim translejt alatima i lako je bilo selektovati da li je to ‘fišing’ ili nije ‘fišing’ ili zlonamjeran mejl, međutim, sa razvojem vještačke inteligencije to je postalo skoro nemoguće, stižu nam mejlovi koji su dovedeni do savršenstva što se tiče ciljanog napada”, kazao je Đečević.
“Bilježimo rast ransomware napada koji pogodi vašu infrastrukturu, kući računare gdje držite neke podatke, zaključaju se ti podaci i hakeri traže otkupninu za te podatke, ako su vam bitni a nemate backup ljudi odreda plaćaju otkupnine, međutim ti napadi su sve ciljaniji i ciljaniji, ciljaju se i vlade i bolnice, a otkupnine su postale ogromne”.
Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti, kaže da je postalo jasno da se odrasli ne snalaze, ali da sa druge strane mladi lakše pristupaju sadržaju koji im se plasira u online prostoru:
“Načini na koje se oni (odrasli) ne snalaze su različiti naravno. Zašto? Zato što zapravo odrasli imaju malo manje digitalnih sposobnosti, ne možda nego sigurno. Ali, sa druge strane imaju više skepticizma – “aha ja ovo nisam pipnuo ne znam mogu li da ga kupim” i ne znam je li prava stvar da ovdje ostavim informacije sa svoje kartice, dok na primjer mladi lakše pristupaju sadržaju, njihove digitalne kompetencije su mnogo šire, samim tim što znaju engleski na jednom visokom nivou što im omogućava da im taj svijet bude pristupačan, ali njima nedostaje skepticizam odraslog čovjeka”, kazala je Koprivica i ocijenila da je odgovor na savremene prijetnje svakako medijska pismenost.
“Medijska pismenost može biti na jedan lijep i pristupačan način biti plasirana u vrtiću, ali isto tako i u udruženju penzionera i jednako je važna. Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo”, ocijenila je sagovornica podkasta “Akcija”.
Nema “besplatne večere”
Sagovornici ukazuju i na važnost kritičkog promišljanja u trenutku kada odlučujemo da li ćemo pristupi određenom sadržaju, ali i neophodnosti podizanja svijesti o tome koliko može biti opasan online svijet.
“Kad razgovaramo na ove teme, više mi je pitanje neke bazične mudrosti, jesi li zapravo ikada besplatno išta dobio, ne. Platio si ga upravo time što si dao neke podatke o sebi i to što ti se danas čini besplatno jer si dobio rezultate neke utakmice, jer si gledala način na koji se neko šminka u redu je, ali u budućnosti to više neće biti samo to, to će se ticati mnogo važnijih i ozbiljnijih stvari i od toga će zavisiti na koji način će se obrazovati tvoja djeca, koje će biti tvoje mogućnosti, gdje ćeš se ti školovati, gdje ćeš imati prostora da se zaposliš…”, kazala je Koprivica i dodala da princip svjesnosti mora biti na visokom nivou, što, kako je ocijenila, nije lako, ali je dio igre.
Da nema “besplatne večere” kazao je i Đečević.
“Vjerovali ili ne Viber i WhatsApp na primjer, iza sebe imaju infrastrukturu serversku i mrežnu koja vrijedi milione, možda čak i milijarde eura, iza toga rade vrhunski eksperti, a mi taj servis dobijamo besplatno. Zašto ga dobijamo besplatno? Zbog podataka. Primijetili ste da je vještačka inteligencija naučila jezik vrlo brzo, kako su ga naučili? – iz BigData – znači iz podataka”, kazao je on.
Ocijenio je i da je ovo nezgodna tema i da je edukacija svih generacija prosto neophodna
“Primjer tome je recimo dijete deset, dvanaest godina krene da ide samo u školu, roditelji mu daju ključ od kuće, kažu ovaj ključ drži oko vrata, nemoj da ga daješ nikome, nemoj niko da slika ovaj ključ, nemoj niko da kopira, čuvaj ga kao oči u glavi. U isto vrijeme, ako dijete dobija mobilni telefon, telefon mu se uruči i ništa mu se ne kaže. Jednostavno moramo da se edukujemo. Isto tako, kod seniora, starijim ljudima je dosadno, imaju dosta vremena, dođu njihova djeca naprave im socijalne mreže, treba ih edukovati, treba im reći nemojte da otvarate bilo kakve linkove, ono polje đe je post nije polje za pretragu i tako dalje”, dodaje Đečević.
Kazao je i da je neophodno da svi vodimo računa o sajber higijeni, da koristimo jedinstvene i kompleksne šifre…
“Restartujte telefon nakon nekoliko dana, obrišite istoriju pretraživanja, obrišite kukije, obrišite keš, promijenite mejl adresu koju koristite, nije to ništa strašno, jednostavno glavni problem koji se tiče digitalne bezbjednosti je edukacija. Ljudi često tumaraju internetom, dosta često osjete i anksioznost i svašta nešto, ili budu prevareni”, dodaje on.
Koprivica kaže da je njoj lično važno da dijete koje je ispred nje, “koje je u bilo kojoj crnogorskoj učionici zna da mora voditi računa da ako daje svoje podatke, ako je na društvenoj mreži, ako čita komentare koji su agresivni, koji su neprimjereni, mora znati da to na njega vrši izvjesni uticaj, ali i pored toga da daje mogućnost da neko od toga kreira cijelo jedno tržište podacima”.
“Sigurna sam da je svako moje dijete pametnije od pametnog telefona, ali sam isto tako sigurna da je algoritam kreiran na tako magičan i neodoljiv način da jednostavno tu moju djecu vidim i kao žrtve, a onda se naravno osjećam pozvano da ih na neki način odbranim i da im pomognem da u tom svijetu budu oprezniji, da razmišljaju sjutra o tome ko će donositi odluke u njihovo ime”, kaže profesorica.
Osvrnula se i na upotrebu vještačke inteligencije.
Preporučeno
“U mom svijetu je zaista bitno da svaki moj đak zna da bez obzira kakvu divnu književnu paralelu može AI da napiše o Bodleru i Disu da je važno da napišeš jednu svoju originalnu misao, prosječnu originalnu misao, ali ona je tvoja i stani iza nje. Nekako je to i pitanje časti i mislim da ćemo se i time braniti. Jer ovdje je pitanje i na koji način će naučna zajednica da se brani od artificijelne inteligencije”.
Video