Video
Proces proširenja Evropske unije ne može biti samo pitanje institucija i političkih odluka, već mora imati podršku građana i građanki, kako u državama kandidatima tako i u državama članicama EU. Zato je važno otvoreno razgovarati o očekivanjima, strahovima i predrasudama koje prate proširenje, ali i ponuditi jasnije i uvjerljivije odgovore na pitanje šta proširena Evropska unija donosi njenim građanima i građankama, ocijenjeno je na događaju koji su u Podgorici organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Institut za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM) iz Austrije.
Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, istakla je da evropski put Crne Gore ima značaj koji prevazilazi njene granice, jer njen napredak šalje snažnu poruku o kredibilitetu politike proširenja i realnosti evropske perspektive za cijeli Zapadni Balkan.
„Put Crne Gore ka EU nije samo crnogorska priča. On je, na mnogo načina, i test kredibiliteta i transformativne snage samog procesa proširenja. Građani u državama članicama imaju konkretne bojazni – od ekonomskih troškova i mogućeg uticaja na radna mjesta i javne usluge, do pitanja migracija, bezbjednosti i sposobnosti EU da efikasno funkcioniše sa većim brojem članica. Zato jedan od ključnih izazova nije samo da li će do proširenja doći, već kako izgraditi više povjerenja i razumijevanja među građanima, kako unutar EU tako i u zemljama koje teže članstvu“, kazala je Kovač.
Na značaj boljeg razumijevanja stavova građana sa obje strane procesa proširenja ukazao je i Luka Pavićević, projektni koordinator u CeMI-ju.
„Kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, važno je da građani ne prate samo tehnički napredak pregovora, već i da jasno razumiju šta članstvo znači za njihov svakodnevni život i koje mogućnosti donosi. Istovremeno, jednako je važno razumjeti kako građani država članica EU gledaju na dalje proširenje, posebno tamo gdje je podrška tom procesu niža. Cilj ne treba da bude samo uvjeravanje skeptičnih, već prije svega razumijevanje njihovih očekivanja, zabrinutosti i razloga koji oblikuju njihove stavove“, kazao je Pavićević.
On je naglasio da proširenje nije samo pitanje reformi, pregovaračkih poglavlja i mjerila, već proces približavanja društava, izgradnje povjerenja i snažnijeg povezivanja građana država kandidata i Evropske unije.
Govoreći o širem značaju proširenja za budućnost Evropske unije, Sebastian Šafer, direktor IDM-a, naglasio je da se “debata o proširenju ne bi smjela svoditi na ekonomsku računicu o tome koje države više doprinose evropskom budžetu, a koje od njega imaju veću korist, jer se time zanemaruju šire koristi i značaj proširenja za Evropsku uniju”.
Apostrofirao je i jaz između podrške proširenju u državama kandidatima i dijelu članica Unije. Prema podacima koje je predstavio, podrška evropskoj perspektivi među građanima Crne Gore iznosi 80%, dok je podrška proširenju, na primjer, u Austriji 45%, Njemačkoj 49%, itd. Ukazao je i da je proces proširenja vremenom postao izrazito tehnički i birokratizovan, zbog čega ga je građanima teško predstaviti kao zajednički evropski politički projekat.
“Proširenje se danas, za razliku od velikog talasa iz 2004. godine, sve češće posmatra kroz prizmu ekonomskih troškova, konkurencije i bezbjednosnih rizika, dok je njegova šira politička i transformativna vrijednost ostala u drugom planu”, ocijenio je on. “
U takvom ambijentu, strahovi i nostalgija za idealizovanom prošlošću mogu postati pogodno tlo za političke manipulacije, nacionalističke narative i predstavljanje proširenja kao prijetnje, umjesto kao prilike za jačanje evropske stabilnosti i bezbjednosti”, poručio je Šafer.
Sofija Bajter, istraživačica u IDM-u, predstavila je pristup projekta koji povezuje organizacije iz 11 država članica EU u kojima je skepticizam prema daljem proširenju izraženiji sa partnerima iz Crne Gore, Albanije i Moldavije. Ukazala je na značaj sagledavanja procesa iz obje perspektive – kako građana država kandidata, tako i građana država članica EU – kao osnove za kvalitetniju javnu debatu o budućem proširenju. Bajter je predstavila i nalaze istraživanja o tome kako graditi Evropsku uniju koja će istovremeno biti proširena, reformisana i više usmjerena na građane.
„Podaci ukazuju da građani od politike proširenja očekuju jasnije vrijednosno utemeljenje, više demokratskog legitimiteta, kvalitetnije informacije, više mogućnosti za direktnu razmjenu i učešće, kao i efikasnije donošenje odluka“, podvukla je ona.
Dodatno je navela i da bi EU trebalo da proširi i diversifikuje komunikaciju o proširenju kako bi građani razvili osjećaj uključenosti i povezanosti sa evropskim projektom.
„Među preporukama su stvaranje više prostora za direktne kontakte građana država članica i država kandidata, veće otvaranje evropskih institucija za predstavnike država kandidata i neposredniji dijalog građana sa donosiocima odluka. Istovremeno, buduća politika proširenja trebalo bi snažnije da počiva na vladavini prava i temeljnim pravima, uz djelotvorne mehanizme koji će obezbijediti poštovanje evropskih standarda i nakon pristupanja“, zaključila je ona.
Događaj je okupio oko 40 učesnika i učesnica iz institucija, diplomatske zajednice, medija, akademske zajednice i civilnog društva iz Crne Gore, kao i država članica EU uključenih u projekat. Tokom diskusije fokus je bio i na načinu komuniciranja procesa proširenja EU, kako u državama koje su na putu ka EU, tako i u državama članicama EU, a posebno u onima u kojima je izražen evroskepticizam. Primjer Islanda je, takođe, analiziran.
Preporučeno
Događaj je organizovan u okviru projekta „Građani za proširenje EU: izgradnja društvene spremnosti za proširenu Evropsku uniju“ (CitizEn), koji predvodi IDM iz Austrije.
