Video
Kako navode iz CGO-a, u saopštenju koje potpisuje koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, dodatnu zabrinutost izazivaju ozbiljne indicije da se pojedinim postupanjima u ovom procesu može ući u zonu zloupotrebe ovlašćenja i nesavjesnog rada.
U saopštenju se podsjeća da CANU godinama ostaje izvan adekvatnog fokusa javnosti, iako je riječ o instituciji koja se finansira iz državnog budžeta, te da pritom ne ispunjava svoju ulogu snažnog intelektualnog korektiva društvenih tokova i pokretača ukupnog društvenog razvoja.
CGO ocjenjuje da se zatvorenost procesa ogleda i u činjenici da nije iskorišćena mogućnost da veći broj kandidata i kandidatkinja uđe u završni krug glasanja za članstvo u CANU. Dodatno, ukazuju da su pojedina odjeljenja suzila izbor i ispod broja kandidata predviđenog konkursom.
Kao ilustrativan primjer navodi se Odjeljenje umjetnosti, gdje je konkursom bio predviđen izbor dva vanredna člana, ali je, od tri prijavljena kandidata, u završni krug upućen samo jedan.
„Dio akademika, po samo njima znanim kriterijumima, odlučio je da u završni krug uputi umjesto minimum dva samo jednog kandidata, i to onog sa najslabijim referencama, naročito kada je riječ o objektivno mjerljivim, međunarodnim postignućima“, navodi CGO.
U toj oblasti za vanredne članove i članice kandidovani su prof. Branislav Mićunović, reditelj, prof. dr Rifat Alihodžić, arhitekta, i mr Jelena Tomašević, akademska slikarka. Sa šest glasova u dalji postupak prošao je Mićunović.
CGO ukazuje da je nekandidovanjem mr Jelene Tomašević propuštena prilika za unapređenje rodnog balansa u CANU, imajući u vidu da muškarci čine 93 odsto redovnog i 87,5 odsto vanrednog članstva. Istovremeno, ističu da je uvidom u stručne i naučne reference kandidata, pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrđeno da je izabrani kandidat „zapravo najslabiji po referencama“.
U saopštenju se podsjeća da je jedna od ključnih referenci za umjetnike država, grad i institucija u kojoj je izvršena prezentacija umjetničkog djela. U tom kontekstu, CGO navodi da je prof. Branislav Mićunović imao ukupno 55 gostovanja u četiri države, uglavnom u Crnoj Gori i državama bivše Jugoslavije, bez ijednog gostovanja u državama Evropske unije ili na drugim kontinentima.
Nasuprot tome, kako se navodi, odbijeni kandidat prof. dr Rifat Alihodžić realizovao je ili izložio najmanje 75 radova u osam država, uključujući učešće na Bijenalu arhitekture u Veneciji, međunarodne konkurse i nagrade, te projekte u više evropskih i vanevropskih zemalja.
Odbijena kandidatkinja mr Jelena Tomašević, prema navodima CGO-a, imala je oko 150 izložbi u 25 država, uključujući višestruka izlaganja u Njujorku, Londonu, Berlinu, Milanu, Beču, Istanbulu, kao i dva izlaganja na Venecijanskom bijenalu.
„Ostaje nejasno na osnovu kojih tačno kriterijuma je prof. Mićunović odabran kao jedini kandidat za vanredno članstvo, imajući u vidu objektivne reference dvoje drugih mogućih kandidata“, navodi CGO, uz napomenu da ovaj presjek ne uključuje recenzije u referentnim inostranim časopisima i međunarodna priznanja, koja, kako ističu, dodatno ne idu u prilog izabranom kandidatu.
CGO podsjeća da član 11 Statuta CANU jasno propisuje kriterijume za ocjenjivanje rezultata, koji podrazumijevaju izuzetan doprinos nauci ili umjetnosti, originalne i visokoocijenjene rezultate u zemlji i inostranstvu, kao i doprinos ukupnom društvenom razvoju Crne Gore.
„Ovaj primjer ukazuje na očigledno odsustvo primjene sistema bodovanja na bazi stručnih referenci, čime se otvara prostor za subjektivnost i uticaj interesnih grupa“, poručuju iz CGO-a, izražavajući zabrinutost da je u ovom slučaju prekršen član 11 Statuta CANU.
Preporučeno
Na kraju, CGO poziva CANU da javno obrazloži ovakav prijedlog, a javnost da pažljivo prati dalji proces izbora novih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
