Izvor:Pobjeda

ČIRGIĆ: Bez rebalansa budžeta, zdravstvu od septembra prijeti kolaps

Zdravstveni sistem će doživjeti kolaps već od septembra ukoliko ne bude reakcije Ministarstva finansija i rebalansa budžeta - kaže u razgovoru za Pobjedu bivši direktor Fonda za zdravstvo Sead Čirgić. Ističe da je izvršenje budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje u prošloj godini bilo 324 miliona eura, a plan je bio 302 miliona, znači potrošeno je više 21 milion eura nego što je planirano, odnosno Ministarstvo je moralo intervenisati i prošle godine prema FZO u uslovima kada smo imali doprinose, a da o tome javnost nije obaviještena.

– Kao što je navedeno, planirani budžet za ovu godinu je 332 miliona eura, znači 8 miliona više u odnosu na izvršenje budžeta iz prošle godine. Samo za povećanje zarada u zdravstvu potrebno je obezbijediti dodatnih oko 20 miliona eura. Samo za poziciju ljekova kod privatnih apoteka potrebno je obezbijediti dodatnih 15 miliona, za Montefarm više od 20 miliona eura. Samo za tri pozicije znamo da fali preko 55 miliona eura, a vidimo da imamo obezbijeđeno samo dodatnih 8 miliona, što uz porast neizmirenih obaveza znači da će zdravstveni sistem moći da odgovara uz već evidentne teškoće potrebama građana za ljekovima i medicinskim sredstvima do polovine godine do kad će imati sredstava. S obzirom da u zdravstvenom sistemu imamo odloženo plaćanje obaveza od dva mjeseca, to slijede problemi od septembra ove godine – zaključuje Čirgić. 

POBJEDA: U Kliničkom centru danima nije radio skener za zračenje, prošle nedjelje nije bilo ljekova za onkološke bolesnike, bebe se otpuštaju bez BSŽ vakcine? Zašto je zdravstvo u ovakvom stanju?

ČIRGIĆ: Brojni su uzroci teškog stanja zdravstva koje, osim u domenu materijalno-finansijskih teškoća, treba tražiti i u oblasti organizacije i funkcionisanja cjelokupnog sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, kao i u politizaciji zdravstvenog sistema. Posebno bih naglasio jak uticaj politike i korišćenje zdravstvenog sistema za ostvarivanje političkih interesa. Da je to tako govori i neutemeljeno planiranje budžeta za potrebe zdravstvenog sistema ispod njegovih stvarnih potreba uz uvjeravanje MF da je to dovoljno, iako svjesno sa političkom namjerom obmanjuju javnost i guraju probleme pod tepih radi ostvarenja kratkoročnih političkih ciljeva. Osim vidljivog nedostatka sredstava za zadovoljenje potreba građana za zdravstvenim uslugama zakonskim izmjenama dobili smo centralizovano i birokratizovano upravljanje sa ograničenom autonomijom menadžera koji nemaju potrebne menadžerske vještine.

Sve to odražava se, kao što primjećujete, na kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga. Na kraju posljedice svega biće nezadovoljstvo šire javnosti i zajednice i gubitak povjerenja u nacionalni zdravstveni sistem, a povjerenje se teško izgrađuje i postiže.

POBJEDA: Hoće li ,,Evropa sad“ urušiti dodatno ionako nefunkcionalan zdravstveni sistem?

ČIRGIĆ: ,,Evropa sad“ je program čiju okosnicu čine sredstva iz zdravstvenog osiguranja. Zarade koje su povećane nemaju realnu osnovu u većoj produktivnosti, novoj vrijednosti, dakle u rastu ekonomije. Rast zarada je na račun ukinutih doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno zarade su porasle za onaj dio koji smo izdvajali za zdravstvenu zaštitu.

Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje predstavlja rizik za stabilnost zdravstvenog sistema, jer zdravstveni sistem ostaje bez oko 200 miliona iz obaveznih doprinosa. To znači da naš zdravstveni sistem danas nema stabilne izvore finansiranja, što je osnovni uslov njegove sigurnosti. Sada je jasno zbog čega je osim stabilnih izvora finansiranja neophodno obezbijediti i punu autonomiju zdravstvenog sistema i njenog izuzimanja od uticaja politike kao drugog uslova stabilnosti zdravstvenog sistema. Upravo iz razloga što je zdravstveni sistem jedan od najskupljih državnih sistema koji raspolaže velikim budžetom zbog čega je interesantan političkim mešetarima koji iz nepoznavanja ekonomike zdravstva posežu za populističkim mjerama koje mogu urušiti sistem. Sada se postavlja pitanje što ako MF ne ubere planirane prihode iz poreza i akciza, na koji način će se obezbijediti sredstva za potrebe zdravstvenog sistema. Moramo znati i da je MF projekcijom programa ,,Evropa sad“ za zdravstveni sistem odredilo budžet od 332 miliona eura čime su potcijenili njegove potrebe i pored upozorenja iz institucija sistema i stručne javnosti. Budžet za zdravstvo je potcijenjen za više od 70 miliona eura. Potcijenjen je iz jednostavnog razloga jer veći budžet za zdravstvo nije se uklapao u program ,,Evropa sad“, a velika nepoznanica je može li ubrati i planiranih 332 miliona eura, jer moramo gledati u nebo i nadati se dobroj turističkoj sezoni. Sve i da nam nebo bude naklonjeno pa ostvarimo prihode za zdravstvo u tom iznosu, zdravstveni sistem će doživjeti kolaps krajem trećeg i početkom četvrtog kvartala ukoliko ne bude reakcije MF i rebalansa budžeta. Zašto to tvrdim? Izvršenje budžeta FZO (izvršena plaćanja) u prošloj godini bilo je 324 miliona eura, a plan je bio 302 miliona, znači potrošeno je više 21 miliona nego što je planirano, odnosno MF je moralo intervenisati i prošle godine prema FZO u uslovima kada smo imali doprinose, a da o tome javnost nije obaviještena. Kao što je navedeno, planirani budžet za ovu godinu je 332 miliona eura, znači 8 miliona više u odnosu na izvršenje budžeta iz prošle godine. Samo za povećanje zarada u zdravstvu potrebno je obezbijediti dodatnih oko 20 miliona eura. Samo za poziciju ljekova kod privatnih apoteka potrebno je obezbijediti dodatnih 15 miliona. Za Montefarm više od 20 miliona. Samo za tri pozicije znamo da fali preko 55 miliona eura, a vidimo da imamo obezbijeđeno samo dodatnih 8 miliona, što uz porast neizmirenih obaveza znači da će zdravstveni sistem moći da odgovara uz već evidentne teškoće potrebama građana za ljekovima i medicinskim sredstvima do polovine godine do kada će imati sredstava. S obzirom da u zdravstvenom sistemu imamo odloženo plaćanje obaveza od dva mjeseca to slijede problemi od septembra ove godine. Da zaključim, iluzionistički program ,,Evropa sad“ će se raspršiti o zdravstveni sistem.

Svakako mislim da su prethodne vlade trebale posvetiti veću pažnju povećanju zarada, da se trebalo balansirati između kapitalnih investicija i izračuna za povećanje zarada, ali program ,,Evropa sad“ proizvešće dalekosežne negativne posljedice po standard građana. Jedini izlaz vidim kroz privlačenje stranih investicija u obimu koji bi nas izvukao iz dužničkog ropstva koji nam ozbiljno prijeti, jer se problemi neće moći rješavati bez novih zaduživanja.

POBJEDA: Zašto se ne prave rezerve za ljekove koji su neophodni, zašto su česte nestašice – je li to problem upravljanja ili je problem u tenderskim procedurama?

ČIRGIĆ: Procedure nabavke ljekova su složene i dugo traju. MZ utvrđuje bilans potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima, a sam postupak tenderske nabavke realizuje u najvećoj mjeri JAU Montefarm. Bilans potreba se utvrđuje na bazi iskazanih potreba JZU i apoteka Montefarma. Više je uzroka koji dovode do problema u snabdijevanju ljekovima. Osnovni je nedostatak planiranih sredstava za nabavku ljekova zbog čega bilans ljekova ne odgovara stvarnim potrebama zdravstvenog sistema. Iako je uobičajena praksa da se tenderske procedure zbog dužine trajanja sprovode za period od godinu dana, zbog nedostatka sredstava tender je krajem prošle godine raspisan za period od pola godine. Za posljedicu JZU dobijaju manje ljekova i medicinskih sredstava u odnosu na ono što su iskazali kao potrebu i to se reflektuje kroz nestašice. Sam postupak izrade bilansa dugo traje kao i tenderska procedura koja zna da se oduži zbog žalbi. Znači, osnovni razlog poremećaja je u nedostatku sredstava, procedurama utvrđivanja bilansa i dugim tenderskim procedurama.

POBJEDA: Resor zdravstva ni ranije nije funkcionisao bez problema, ali čini se nikad lošije nego sada, kako riješiti probleme?

ČIRGIĆ: Ekspertska grupa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je još 1974. god. analizirajući raznovrsne probleme koji se javljaju u zdravstvu mnogih zemalja, zaključila da svi napori da se unaprijedi organizacija, struktura ili funkcionisanje zdravstvenog sistema postižu mali uspjeh bez efikasnog menadžmenta.

Crnogorski zdravstveni sistem se nalazi pred različitim izazovima, a da bi se savladao prostor između mogućnosti i očekivanja, neophodno je dalje unapređenje organizacije zdravstvenog sistema i umjesto populizma uspostavljanje finansijski održivog sistema zdravstvene zaštite, kao i otklon od političkog uticaja. Zdravlje stanovništva je jedan od najvažnijih impulsa društva zbog čega se mora posmatrati osim socijalnog i kao ekonomski potencijal zemlje.

Netransparentni su jer skrivaju pravo stanje

POBJEDA: Zašto je Fond za zdravstvo sada ovako zatvorena institucija, zašto ne može javnost imati pravovremene informacije o funkcionisanju ove institucije?

ČIRGIĆ: Nije ovdje u pitanju samo FZO, vidimo da je inače osnovna karakteristika odlazeće vlasti netransparentnost. Prije nego su i formalno činili vlast, radili su tajno i organizovano. Koliko mi je poznato, resor zdravstva kome pripada i Fond bio je jedan od najnetransparentnijih, najzatvorenijih. Vi ste netransparentni kao ustanova jedino ukoliko želite da se ne zna šta radite ili da sakrijete stanje. Zdravstvena zaštita i obavezno zdravstveno osiguranje kao najosjetljivije društvene djelatnosti imaju značajan uticaj na ukupnu socijalnu sigurnost građana, zbog čega vjerujem da je zatvorenost posljedica lošeg stanja u kome se zdravstveni sistem nalazi, a što treba čuvati što dalje od građana da se ne bi uzbunjivali.

Preuzmite našu aplikaciju

NAJNOVIJE

Konjević: Izgleda je neka velika muka oko Rusa i...

"Izgleda je neka velika “muka oko Rusa i cigara”. Stvari postaju više nego očigledne",...

Kentera o smjeni: Abazović nije smio to da mi...

''To je nešto što neće biti dobar znak niti u Crnoj Gori za...

Abazović smijenio Kenteru

Vlada je o tome odlučila bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine...

Univerzitet Crne Gore: Prijave za master i specijalističke studije...

“Za oba konkursa prijave se podnose u ponedjeljak, 10. oktobra 2022. godine, studentskoj...

Korona presjek: 110 novooboljelih, bez preminulih

U prethodna 24 sata Institutu za javno zdravlje nije prijavljen nijedan smrtni slučaj...

NAJČITANIJE

guest

0 Comments
Inline Feedbacks
Pregledajte sve komentare