Ona je u intervjuu za Pobjedu istakla da su rezultati postignuti od formiranja 44. vlade, svijetla tačka u cjelokupnom evrointegracijskom procesu i dodala da je za samo godinu dana odblokiran proces zatvaranja poglavlja koji je godinama bio zaustavljen, čime je Crna Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma.
Prema njenim riječima, integracija Zapadnog Balkana može podstaći duh optimizma među državama članicama, ojačati ulogu Unije u bipolarnom svijetu i podstaći njeno jedinstvo i cjelovitost. Nakon više godina zamora od proširenja na nivou EU, stvari su, kako kaže, počele vidno da se mijenjaju i Crna Gora ima priliku da to osjeti, zato su geopolitičke okolnosti pozitivne po naš region.Gorčević je uvjerena da su sve političke snage svjesne odgovornosti u finalnoj fazi pridruživanja Crne Gore EU i da nijedan pojedinac, ili partija. ne želi da ostane zapamćen po, za svoju državu, štetnom djelovanju. Gorčević je istakla da su zajedno sa opozicijom uspjeli da prebrode više izazova i da se okupe oko usaglašenih proevropskih ciljeva, pa priželjkuje da do kraja pregovaračkog procesa ostvare, kako kaže, nadpartijsko i patriotsko jedinstvo.
POBJEDA: Ostajete li pri stavu da će do kraja iduće godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka EU?
GORČEVIĆ: Od samog početka mandata ove vlade, jasno smo artikulisali da je članstvo u EU glavni spoljnopolitički cilj, a postavili smo jasan i ambiciozan plan da zatvorimo sva pregovoračka poglavlja do kraja 2026. godine kako bi postali 28. članica do 2028. godine. U skladu sa tim ciljem, sa Evropskom komisijom smo usaglasili dinamički plan zatvaranja poglavlja do kraja 2026. Tokom 2024. predočili smo i crnogorskoj javnosti i evropskim partnerima da možemo nadmašiti i predviđeni ritam i očekivanja utemeljena na uobičajenoj dinamici kandidata sa Zapadnog Balkana. Imajući u vidu sve navedeno i cijeneći koordinisane napore, koje Vlada i druge grane vlasti preuzimaju na planu evropske agende, ostajem čvrsto pri stavu da ćemo ispuniti zacrtano i zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. Poruke evropskih zvaničnika već drugu godinu ostaju na fonu utemeljenosti takvih ambicija.
Podsjetiću, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je, tokom nedavne posjete našoj zemlji, istakao Crnu Goru kao jedan od najboljih primjera pozitivnog zamaha politike proširenja i poručio da bi bilo značajno da i prije 2028. postanemo članica EU. Takođe, i nikad pozitivniji izvještaj Evropskog parlamenta za Crnu Goru pokazuje da smo na pravom putu.
POBJEDA: Najavljeno je zatvaranje šest do devet novih poglavlja do kraja godine. Da li su tu uključena poglavlja 5 i 8 i kakav rasplet situacije očekujete kada je riječ o poglavlju 31, čije zatvaranje je u prošlom ciklusu blokirala Hrvatska?
GORČEVIĆ: Pregovarački proces je u dijelu poglavlja 4 (sloboda kretanja kapitala), 5 (javne nabavke) i 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) dostigao stepen interne spremnosti, te je, u smislu našeg dijela posla, sve obavljeno. Uz to, vjerujem da ćemo dostići internu spremnost i za poglavlja 3 (pravo osnivanja preduzeća), 6 (privredno pravo), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (ribarstvo) u toku ove godine. Kada je riječ o poglavlju 8, po trenutnim procjenama, njegovo zatvaranje je predviđeno za narednu godinu. Naglašavam da odluka o zatvaranju poglavlja zavisi od konsenzusa zemalja članica, što vjerujem da će ove godine biti postignuto tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine.
POBJEDA: Jeste li zadovoljni dinamikom i efektima dosadašnjeg rada crnogorskih institucija koje su uključene u evrointegracijske procese?
GORČEVIĆ: Rezultati koje smo postigli od formiranje 44. vlade zaista su svijetla tačka u našem cjelokupnom evrointegracijskom procesu. Za samo godinu dana, odblokirali smo proces zatvaranja poglavlja koji je godinama bio zaustavljen i pozicionirali Crnu Goru kao izvorište novog evrooptimizma. Jasno je da se ne mogu tako brzo promijeniti naše kulturološke specifičnosti i institucionalna tromost koje su, uz političku neodgovornost, uslovljavale usporenost našeg EU puta. Međutim, sagledavajući preokret koji smo uspjeli podstaći i nadu koju evropski partneri ulažu u Crnu Goru, upravo zbog takvih dostignuća, moram istaći zadovoljstvo trenutnom dinamikom, uz očekivanje da ćemo, kako se približavamo cilju, uhvatiti još veći zamah.
POBJEDA: U kojoj mjeri trenutna geopolitička situacija utiče na politiku proširenja EU prema Zapadnom Balkanu?
GORČEVIĆ: Nepovoljni geopolitički događaji poput ruske agresije na Ukrajinu, ali i dalekosežne posljedice pandemije koronavirusa, faktori unutrašnje nestabilnosti u EU uključujući odstupanje pojedinih država članica od zajedničkih principa, svakako su uticali na perspektivu proširenja EU. Vjerujem da su ti događaji ojačali solidarnost unutar EU i ubrzali interesovanje za integraciju kandidata u jedinstveni politički i bezbjednosni okvir. U tom smislu, identifikovano je da proširenje EU može pomoći u rješavanju unutrašnjih problema, kroz širenje svog uticaja i povećanje broja važnih geostrateških pozicija, ukoliko se zemlje Balkana pridruže. Integracija Zapadnog Balkana može podstaći duh optimizma među državama članicama, ojačati ulogu Unije u bipolarnom svijetu i podstaći njeno jedinstvo i cjelovitost. Nakon više godina tzv. zamora od proširenja na nivou EU, stvari su počele vidno da se mijenjaju i Crna Gora ima priliku da to osjeti. Zato su geopolitičke okolnosti u kontekstu vašeg pitanja pozitivne po naš region.
POBJEDA: Koliko (ne)sklad između konstituenata vlasti, ali i opozicije u dijelu saradnje na izmjenama i usklađivanju zakonskih rješenja sa EU utiče na planirano ispunjavanje zadatih rokova i obaveza?
GORČEVIĆ: Vjerujem da su sve političke snage svjesne odgovornosti u finalnoj fazi pridruživanja Crne Gore EU i da nijedan pojedinac, ili partija, ne želi da ostane zapamćen po, za svoju državu, štetnom djelovanju. Mnogo izazovnih trenutaka smo uspjeli zajedno sa opozicijom da prebrodimo i okupimo se oko usaglašenih proevropskih ciljeva, pa priželjkujem da i do kraja pregovaračkog procesa ostvarimo takvo nadpartijsko i patriotsko jedinstvo. Zbog nedovoljne angažovanosti parlamenta, koja je u velikom dijelu bila posljedica, sada već prekinutog, bojkota opozicije, postojalo je kašnjenje u pogledu ispunjavanja mjerila za poglavlje 4. Međutim, Vlada radi na kreativnim i konkretnim rješenjima kako bismo takve potencijalne situacije zaobišli u budućnosti. Jedno takvo je i novi mehanizam kojim ćemo omogućiti da zakoni važni za evropsku integraciju imaju prioritet, o čemu ćemo javnost uskoro bliže informisati.
POBJEDA: Koliko ste zadovoljni radom na reformskim zakonima koji regulišu oblast borbe protiv korupcije?
GORČEVIĆ: Borba protiv korupcije je u srcu pregovaračkog procesa i jedno je od ogledala institucionalne odgovornosti. Zbog toga smo kao Vlada odlučni da ovaj segment reformi učinimo prioritetnim. Zadovoljna sam što je nakon višegodišnjih zastoja došlo do konkretnih pomaka, od izmjena Zakona o sprečavanju korupcije i unapređenja zakonskog okvira za rad tužilaštva. Svakako, pred nama je još dosta posla. Posebno je važno da obezbijedimo efikasnu implementaciju usvojenih zakona i da svi nadležni organi pokažu operativnu zrelost u primjeni novih normi. Jačanje borbe protiv korupcije se ne mjeri samo brojem usvojenih akata, već i njihovim efektima u praksi. To će biti naš glavni izazov u narednom periodu. Ohrabruje i to što su i naši evropski partneri prepoznali napredak koji je postignut, ali i jasno ukazali da je kontinuitet reformi presudan za zatvaranje poglavlja 23. Taj kontinuitet ćemo obezbijediti, jer vjerujemo da je borba protiv korupcije ne samo pregovaračko pitanje, već temelj evropske i demokratske Crne Gore.
POBJEDA: Kako bi u stvari trebalo da izgledaju korjenite reforme, usklađene sa evropskom politikom i zakonodavstvom u narednom periodu i zašto se zakoni usvojeni za potrebe dobijanja pozitivnog IBAR-a ponovo mijenjaju? Smatrate li to gubljenjem vremena neophodnog za rad na preostalim reformama?
GORČEVIĆ: Korjenite reforme ne podrazumijevaju samo usvajanje evropskog zakonodavstva, već i promjenu pristupa, odgovornosti i upravljačke kulture u institucijama. Suština evropskih integracija nije samo u prenošenju pravne tekovine EU, već u stvaranju društva u kojem zakoni funkcionišu u praksi, u kojem postoji povjerenje u institucije, pravdu i jednakost pred zakonom. Zato reforme moraju biti temeljite, dosljedne i održive. Nije dovoljno da nešto donesemo da bismo ispunili tehnički kriterijum, već da iza toga stoji stvarna politička volja da se ti standardi ožive.
Kada je riječ o zakonima usvojenim uoči dobijanja pozitivnog IBAR-a, njihova revizija nije znak greške ili gubitka vremena, već dio procesa harmonizacije i ispunjavanja tada privremenih, a sada završnih mjerila.
Naš cilj je da do kraja 2026. ne samo zatvorimo sva poglavlja, već i da stvorimo snažan, stabilan sistem koji može da iznese sve obaveze članstva u EU. Dakle, svaki napor, svaka dodatna izmjena, ako ide u pravcu veće usklađenosti, transparentnosti i efikasnosti, nije gubitak vremena, već investicija u budućnost Crne Gore kao funkcionalne evropske države.
POBJEDA: Kako biste prokomentarisali Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku Crne Gore u kome se prvi put konstatuje maligni uticaj SPC u CG? Hoće tim povodom biti reakcija ministarstva kojim rukovodite?
GORČEVIĆ: Smatram da je saradnja sa vjerskim zajednicama, utemeljena na međusobnom uvažavanju i poštovanju zakona, od značaja za očuvanje stabilnosti i društvene kohezije. U kontekstu vašeg pitanja, važno je istaći da je Crna Gora sekularna država, u kojoj svi akteri, uključujući i vjerske zajednice imaju pravo na slobodno izražavanje stavova, a svakako da ih pozivam da daju doprinos izgradnji međusobnog povjerenja, tolerancije i demokratskog društva.
Takođe bih podsjetila da u EP sjede političari iz različitih država i političkih grupacija i da oni dešavanja i pojave u našem društvu tumače na osnovu sopstvenih političkih i ideoloških svjetonazora. Nama ostaje da budemo posvećeni reformama, institucionalnom jačanju i saradnji sa svim partnerima koji dijele viziju evropske Crne Gore. Najvažnije je da je u izvještaju EP o napretku vrlo jasno naznačeno da je Crna Gora napravila značajan napredak i da je naša zemlja i dalje najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu.
Bez kvalitetnih institucija nema ni ekonomskog razvoja
POBJEDA: Reformska agenda koja je usvojena sadrži 32 mjere i 130 konkretnih koraka koji Crnoj Gori omogućavaju pristup do 383,5 miliona eura iz Plana rasta. Koliko je važan institucionalni razvoj u kontekstu privlačenja održivih i kvalitetnih investicija kao i odgovori na bezbjednosne izazove uzimajući u obzir aktuelna dešavanja na globalnom novou?
GORČEVIĆ: Bez kvalitetnih, konsolidovanih i inkluzivnih institucija nema dugoročnog ekonomskog razvoja, kao ni osjećaja pravne sigurnosti i fizičke bezbjednosti naših građana. Proces evropske integracije podrazumijeva građenje snažnih institucija i onda kada to nije eksplicitno navedeno, za što je, osim političke volje, važno imati finansijska sredstva, što je jedan od ciljeva Reformske agende.
Preporučeno
Video