Rojević: Najveći zagađivač mljekara “Srna”
Predsjednik MZ Ozrinići Miodrag Rojević je ogorčen i kaže da zagađenje traje više od 20 godina, a da institucije ćute.On je jedan od rijetkih koji je javno progovorio o višedecenijskom uništavanju rijeke Gračanice. Otvoreno je kritikovao mljekaru „Srna“, tvrdeći da je jedan od najvećih zagađivača rijeke.
“Najveće zagađenje uzrokuje mljekara Srna, koja već više od 20 godina ispušta otpad direktno u korito. Prijavljivao sam to inspekcijama – oni konstatuju stanje, ali ništa se ne mijenja. Moćnici se ne diraju, a mjesna zajednica je tu nemoćna“, kaže Rojević.
On takođe navodi da se i fekalna kanalizacija iz romskog i socijalnog naselja uliva direktno u rijeku, dodatno pogoršavajući situaciju.
Mljekara “Srna”: „Poštujemo zakone i doprinosimo zajednici“
Direktorica mljekare „Srna“ Zorka Šljukić demantuje optužbe i za Standard kaže da ta kompanija posluje u skladu sa zakonom, te da redovno sprovodi analize i sarađuje sa nadležnim institucijama.
„Kao domaći proizvođač već više od dvije decenije zapošljavamo lokalno stanovništvo i sarađujemo sa domaćim proizvođačima mlijeka. Poštujemo sve ekološke i zakonske norme, a trenutno sarađujemo s opštinom na unapređenju tehničkih aspekata zaštite životne sredine“, istakla je ona.
Takođe ukazuje na složenost problema.
„U koritu rijeke prisutni su brojni izvori zagađenja – od divljih deponija do nesanitarnih ispuštanja. Vjerujemo da je potrebno zajedničko djelovanje svih aktera“, kaže Šljukić.
Ekološki pokret Ozon: „Nedostatak kaznene politike glavni uzrok ponavljanja problema“
Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon, godinama prati stanje na terenu i upozorava na, kako kaže, sistemsko zapostavljanje Gračanice i drugih vodotokova u Nikšiću.
„Radili smo analizu stanja životne sredine, snimali dronom tragove ekokriminala, slali inicijative, organizovali akcije čišćenja. Nažalost, problemi se i dalje ponavljaju. Ključni razlog je izostanak kaznene politike – institucije ne djeluju odlučno i odgovornost se stalno prebacuje“, kaže Perović.
On naglašava da industrijska postrojenja, domaćinstva i divlje deponije ugrožavaju rijeku na više nivoa.
„Nepročišćene otpadne vode, eksploatacija riječnog materijala i neregulisano odlaganje otpada svakodnevno uništavaju rijeku“, fokusira problem Gračanice direktor Ozona.
Zbog toga je, kako kaže, ta NVO inicirala formiranje posebne jedinice za borbu protiv ekološkog kriminala.
Komunalno preduzeće: „Radimo koliko nam ovlašćenja dozvoljavaju“
Izvršna direktorica Komunalnog preduzeća Nikšić, Bojana Škuletić, navodi da su upoznati sa stanjem i da preduzeće redovno sprovodi aktivnosti na terenu, ali da im zakonske nadležnosti ograničavaju mogućnost dubljeg uticaja.
„Glavni izvori zagađenja su nepropisno odlaganje otpada i niska ekološka svijest dijela građana. Nemamo inspekcijska ovlašćenja, ali jednom nedeljno uklanjamo otpad s lokacije Gračanice, u saradnji s nadležnim sekretarijatom“, kaže Škuletić.
Komunalno preduzeće je, kako ističe, već učestvovalo u više akcija sanacije: popravka mostova, uklanjanje divlje deponije, sadnja drveća. Ipak, ne planiraju samostalne edukativne aktivnosti, ali su spremni na saradnju s drugim institucijama i organizacijama.
„Najveće prepreke su nedostatak svijesti, neredovno sprovođenje zakona i postojanje divljih deponija koje zahtijevaju sistemski pristup i kontinuiran nadzor“, zaključuje Škuletić.
Gračanica kao ogledalo odnosa prema prirodi
Situacija u kojoj se rijeka Gračanica danas nalazi rezultat je višegodišnjeg zanemarivanja, nedovoljne saradnje institucija, nedostatka sankcija za zagađivače i nedostatka svijesti kod dijela stanovništva. Iako svi akteri izražavaju spremnost za saradnju i ukazuju na druge izvore problema, konkretni i održivi rezultati su još uvijek izostali.
Očigledno je da rješenje problema Gračanice nije moguće bez političke volje, efikasnijeg inspekcijskog nadzora, sistemske edukacije građana i primjene zakona.
U suprotnom, i Gračanica i druge rijeke Crne Gore ostaće trajno ugrožene – kao žrtve nebrige, a ne prirodni resursi budućnosti.
Preporučeno
Anđela Raičević, studentica FPN UCG
Video