Nekada je uloga crnogorske žene bila da bude domaćica, majka i supruga koja brine o svojoj kući i porodici. Nerijetko se udavala za muškarca kojeg izaberu njeni roditelji, a nakon sklopljenog braka živjela je sa suprugom i cijelom njegovom familijom u kući. „Koja prođe 22. za udaje više nije“, bila je jedna od dobro poznatih floskula, a pod tim opetrećenjem, crnogorska žena u brak je ulazila jako mlada. U čitavom tom procesu gubila je sebe i bila potpuno zavisna od volje muškarca, grubo ograničena u svojim ambicijama, ukoliko ih je uopšte i imala.

Danas se situacija uveliko promijenila, a emancijapcija uzima maha. Žene se polako oslobađaju potčinjenosti i zastarelih običaja i vjerovanja, pa ostvaruju svoj put ka samostalnosti i nezavisnosti. Visoko obrazovanje, karijera, slobodna ljubav, razvod braka, abortus, samo su neka prava za koja su se izborile, ne samo crnogorske žene, već sve žene u savremenom svijetu.

Međutim, da li je u relanosti sve tako sjajno kao što izgleda na papiru, pitanje je koje se samo nameće. Koliko je empancipacija zaista ostvarila svoj cilj i uspjela da pomogne ženama u ostvarivanju rodne ravnopravnosti?

Sociološkinja mr Mirjana Popović smatra da je Crna Gora po tom pitanju uradila značajne stvari, počevši od zakonske regulative, izrade strategija, potpisivanja značajnih međunarodnih dokumenata i konvencija među kojima je najznačajnija Istanbulska.

Ilustracija/RTVSlon

„Kada je riječ o zakonskoj reguilativi i strategijama ne naglašavam samo one zakonske i podzakonske akte koji se direktno odnose na rodnu ravnopravnost, već i na one koji direktno utiču na položaj žene, a tiču se porodičnog i partnerskog nasilja, akti koji se tiču položaja žene u socijalnoj i dječjoj sferi, ekonomiji, politici…“, kazala je Popović.

Svakako, svaka promjena je proces i zahtjeva određeni protok vremena. Položaj žene u porodici i u društvu u Crnoj Gori bio je determinisan tradicionalističkim elementima i patrijahatom, dodaje naša sagovornica.

„U savremenom trenutku crnogorskog društva došlo je do određenih promjena. Istina je da još uvjek egzistiraju tradicionalistički elementi naročito kada je u pitanju položaj žene u porodici i njeno balansiranje između javnosti i privatnosti, ali i to se polako mjenja. Žene koje rade ili obavljaju neke značajne radne funkcije trpe dvostruka opterećenja, žele da budu uspješne i u privatnoj i u javnoj sferi, uspjevaju u tome“, objašnjava Popović, dodajući da sa druge strane, žene su izuzetno opterećene naročito jer nemamo razvijen sistem usluga i podrške djeci i porodici, odnosno ženi do kraja.

Ipak, žene u Crnoj Gori sve češće zauzimaju značajne javne i političke funkcije, i postaju uključenije u kreiranje javnog života i proces odlučivanja. Što se tiče medija, dodaje Popović, u našoj zemlji one su brojnije.

„Kada je riječ o uzorima i mladima u Crnoj Gori tu je priča kompleksnija. Savremeni trendovi nose sa sobom brže promjene, ustaljeni modeli se brišu. U Crnoj Gori došlo je do promjene vrijednosnih sistema, promjene u dinamici porodičnog života uopšte, ekonomske promjene, promjene sistema uopšte. Sve to je imalo određene posljedice na formiranje sistema vrijednosti kod mladih“, zaključuje Popović.

J.L.