To je poručeno na panelu „Statistika u svrhu izgradnje ili razgradnje građanskog društva?“, a u okviru okruglog stola „Popis – statistički ili politički proces”, koji je Crnogorski PEN centar organizovao u saradnji sa Udruženjem “Otvoreno društvo” i Udruženjem pravnika Crne Gore.
Ivan Jovović ispred Matice Crnogorske, istakao je da u crnogorskim i balkanskim pilikama popis nije statistika, već političko pitanje.“Popis sada u ovom trenutku ne može biti samo statističko pitanje, jer ako nemamo institucije ne znam na koji način taj popis može da dobije bilo kakvu vjerodostojnost. Rezolucija Evropskog parlamenta je pokazala ubjedljivo da Crna Gora nema elemente da može da se održi pravedan popis, a mi ovdje insistiramo na pravednosti”, ukazao je Jovović.
Smatra da su oni koji pozivaju da se bez alternative održi popis isti oni koji nikad nisu priznali rezultate popisa iz 2011, niti rezultate referenduma iz 2006. godine.
“Takvim strukturama dati da sprovode popis značilo bi pristajanje na nestajanje ovakve Crne Gore, koja je utemeljena referendumom i Ustavom. Njihov cilj je da crnogorski narod postane nacionalna manjina u vlastitoj državi”, jasan je Jovović.
Poručio je da je lažna teza da se Crnogorci boje popisa.
“Zapravo oni koji daju ogromne sume za raznu propagandu, od bilborda, do interneta i televizijskih programa, sumnjanju u vlastiti identitet. Oni nisu sigurni, rade zamjenu teza i popis su pretovorili u ne popisnu, nego političu kampanju, što je u suprotnosti sa Zakonom o popisu. Na svim nivoima imate ili neznanje ili namjernu destrukciju. U takvom ambijentu sprovoditi popis je jednostavno nemoguće”, rekao je Jovović.
Ukazao je da u zemljama regiona postoji veliki demografski pad crnogorske nacionalne zajednice.
“Nikad nijedna vlast se nije oglasila povodom te činjenice. Od četvrte zajednice u Srbiji 1981. godine mi smo danas marginalna zajednica u Srbiji”, kazao je Jovović.
Naglasio je da ne treba zanemariti ni nekontrolisanu migraciju.
“Ogroman je broj stranaca, preko 100 hiljada ih je u Crnoj Gori. I oni su obuhvaćeni popisom i tu postoje mnoge nedoumice. I u ovakvim uslovima jedina moguća reakcija odgovornih ljudi je odlaganje popisa, jer je to jedini racionalan odgovor na stanje u kojem se Crna Gora nalazi duži period”, ukazao je Jovović.
Ivana Vojvodić iz Juventasa smatra da je ključni problem u Crnoj Gori nedostatak kohezivnog faktora i da će ukoliko popis počne 1. novembra to biti pokazatelj da nedostaje dobra namjera Vlade i Ministarstva finansija.
Vojvodić je ukazala da nije odgovornost samo na Monstatu, već je značajna odgovornost i na lokalnim samoupravama i istakla da popisivači treba da budu neutralne osobe.
“Uslova, prije svega političkih, za popis trenutno nema. U mnogim oblastima kvlaitetnih podataka nemamo i nismo država koja prepoznaje da su dobri podaci ogroman resurs koji nam pomaže da svoje politike usmjerimo na pravi način”, rekla je Vojvodić.
Istakla je da je tokom prethodnog školskog polugodišta izjmjerena značajna etnička distanca među srednjoškolcima različitih etničkih identiteta, posebno izražena između određenih nacionalnih identiteta.
“To nam je pokazalo koliko je, nažalost, prisutno veliko nepovjerenje između djece različitih identiteta. I mislim da je to nepovjerenje, pored nepovjerenja u institucije formula za razgradnju Crne Gore. Nama treba povjerenje u institucije, da one kvalitetno rade svoj posao. Ne smijemo da ugušimo i ono dobro što imamo, ali moramo da radimo na prevazilaženju nepovjerenja među ljudima različitog nacionalnog i vjerskog identiteta”, poruka je Vojvodić.
Nemanja Batrićević sa Fakulteta političkih nauka, smatra da cilj onih koji se trenutno zalažu za popis nije samo da se promijeni etnička struktura, već da se to uradi posljednji put.
“Da bi se u potpunosti ostvario cilj velikosrpskog nacionalizma nije potrebno samo promijeniti etničku strukturu nego to cementirati. Etnofederalizacija znači da se prvo država podijeli na teritorije, podjedinice teritorije. Te jedinice su definisane isključivo etničkim karakteristikama i na kraju je priznanje da one skoro nemaju ništa zajedničko, odnosno da je politika sloge, saglasnosti i kompromisa isključivo rezervisana za unutrašnje podjedinice, a da su odnosi među tim jedinicama odnosi u kojima dominira pravo veta, pravo da se zaštite od drugih”, objasnio je Batrićević.
Vjeruje da je etnofederalizacija u Crnoj Gori već prisutna.
“Građansko društvo je već dovoljno koroziralo. Zato nema vremena za gubljenje i obaveza svih nas, kojoj god etničkoj grupi, naciji pripadali je da reagujemo ukoliko želimo da sačuvamo građansko društvo, a ako ne želimo bojim se da će takva Crna Gora koja nas čeka biti mala za sve nas”, poručio je Batrićević.
Aleksandar Radoman, sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, primijetio je da politički zvaničnici pokazuju zube prema Evropskoj uniji, SAD-u, a “izuzetnu servilnost prema našim susjedima koji očito imaju određene interese, koji se kose sa onim što bi trebalo da budu crnogorski nacionalni interesi”.
“Raste etnička distanca, a politički zvaničnici nas uspavljuju pričom o pomirenju. I to je prosto situacija gdje dolazimo do pitanja kome u ovom trenutku odgovara popis i je li popis političko, ili statističko pitanje. Ko god otvori bilo koji portal, bilo koji medij ili prošeta ulicom pored bilborda potpuno će mu biti jasno da je ovdje riječ o isključivo političkoj kampanji, gdje se ovaj popis prikazuje kao prvi slobodni popis u istoriji Crne Gore”, rekao je Radoman.
Smatra da nema uslova da popis može biti organizovan, a da se ispoštuju zakonske pretpostavke niti pretpostavke koje su opštevažeće-da se popis ne realizuje u vrijeme izbornih ciklusa i u vrijeme društvene nestabilnosti.
Preporučeno
“Cilj je feudalizacija Crne Gore i u tom poslu su se našli i propagandisti autokratskog režima u Beogradu, a nažalost i crnogorske institucije. Ako to dozvolimo u Crnoj Gori neće biti ništa. Crna Gora je moguća kao građansko društvo i na nama svima je da to građansko društvo jačamo kako god znamo i umijemo”, poruka je Radomana.
Video