Laboratorija u kojoj je zaposlen Kastratović nalazi se u Zavodu za meteorologiju i jedina je takva laboratorija kod nas.

“Tu laboratoriju smo dobili 2017. zahvaljujući profesoru Perku Vukotiću. On je jedan od nekolicine fizičara u našoj državi koji se, svakodnevno, bave pitanjem štetnog uticaja tog elementa na zdravlje ljudi”, navodi on.

Napominje da je u pitanju savremena i odlično opremljena prostorija, i da se u njoj odvija “kalibracija aktivnih uređaja za mjerenje koncentracije radona u vazduhu”.

Laboratorija za jonizujuće zračenje; Foto: Dejan Kastratović

Povezani članci

Svijet

Brazilska laboratorija poslala podatke istražiocima o padu azerbejdžanskog aviona

Društvo

U KCCG opet test na D-dimer ali bez analize vitamina D

Društvo

Dom zdravlja Podgorica: Jokić sam sebi isplaćivao naknade od 150 eura mjesečno, nedostaju reagensi, veliki broj prekovremenih sati…

Radon – poslije pušenja najveći uzročnik kancera pluća

“Prisutnost je velika, pogotovo u regionima koji su već prepoznati po visokoj koncentraciji radona u vazduhu”, ističe Kastratović.

Podsjeća da se ne smije zanemariti da je radon poslije pušenja najveći uzročnik kancera pluća.

“Neka mnogo razvijenija društva, pretežno sa sjevera Evrope, ozbiljnije i razumnije shvataju potrebu kontrolisanja koncentracije tog elementa u zatvorenim prostorima. Tim saznanjem, u kombinaciji sa adekvatnom edukacijom stanovništva, može se značajno smanjiti opasnost obolijevanja od te bolesti”, napominje Kastratović.

“Čeka se samo Skupština da bi zakon postao operativan”

 Na potezu su institucije koje treba zakonski da urede praćenje koncentracije radona u stanovima i poslovnim prostorima, navodi Kastratović.

Laboratorija za jonizujuće zračenje; Foto: Dejan Kastratović

Sve je, kaže, već definisano i čeka se samo na odluku Skupštine da bi zakon postao operativan.

“Ali kao što i sami vidite, populističke teme su atraktivnije i od njih je nemoguće doći na red. Iako znam da je to proces koji je veoma spor i na implementaciju će se ponovo čekati duži niz godina.”

Opasnost je minimalna, ističe on, ako se radioaktivnost zadržava u normalnim granicama.

Siguran je i kad mjerenje i praćenje radona postane obaveza, da će i privatni sektor ulagati u instrumente i kadar, jer će vidjeti svoj interes – sada ne postoji ekonomski razlog.

Ciijela teritorija Zapadnog Balkana, ističe, nije baš napredna po pitanju praćenja i regulisanja koncentracije radona.

“Laboratorije u okviru fakulteta i instituta imaju određena mjerenja i naučne radove koji imaju za temu radon i uticaj njegove koncentracije na zdravlje stanovništva, ali zakonski to nije najbolje regulisano ni u jednoj državi u okruženju, kao ni kod nas”, dodaje Kastratović.

Smatra da imamo šansu da budemo prvi u toj oblasti na teritoriji bivše Jugoslavije.

 Mišljenja je i da se često previđaju pozitivne strane upotrebe znanja iz te oblasti, kao što je npr. proizvodnja čiste električne energije, velika upotreba u medicini, a naročito u dijagnostičke svrhe.

 “Današnja medicina se ne može zamisliti bez dijagnostike zasnovane na nuklearnoj fizici (rendgenski aparati, MRT, CT, PET, SPECT skeneri…) ili razne metode ozračivanja kancera i tumora u onkologiji”, rekao je Kastratović.

Fuzija, električna energija i radioaktivnost

Velike nade se danas polažu i u istraživanje proizvodnje struje pomoću procesa fuzije, napominje Kastratović. 

Gdje se, kako kaže, u kontrolisanim uslovima vrši sjedinjavanje atoma vodonika i pri tom procesu oslobađa ogromna količina energije.

“To je isti osnovni proces koji se odigrava i u svakoj zvijezdi u svemiru. Sunce nam daje svjetlost i toplotu zahvaljujući fuzionim procesima u svojoj unutrašnjosti”.

Naglašava da ova tehnologija obećava skoro neiscrpnu količinu sigurne, čiste i jeftine energije.

“Trenutno u svijetu danas imamo operativnih 425 nuklearnih reaktora i oko 60 u izgradnji. Francuska preko 75 odsto svojih potreba za električnom strujom podmiruje iz nuklearnih reaktora”, navodi on.

Mnoge zemlje, kako tvrdi Kastratović, okrenule su se nuklearnoj energiji iz više razloga.

“Ili nemaju potencijal za hidro ili solarnu energiju, ili ne žele da koriste fosilna goriva zbog ogromnog zagađenja koje ta vrsta goriva donosi. To najbolje vidimo iz primjera naše termoelektrane u Pljevljima koja je odgovorna za enormno zagađenje u svom okruženju”, kaže Kastratović.

Proizvodnja električne energije, kako navodi, pomoću nuklearnih reaktora ima veliki broj protivnika u svijetu zbog straha od nekontrolisanog ispuštanja radijacije…

Prema njegovim riječima, teško je donijeti pravilnu odluku u vezi korišćenja nuklearnih elektrana u svrhu proizvodnje električne energije.

“Jer, sa jedne strane imamo izuzetno čist, efikasan i dugotrajan izvor električne energije, a opet, sa druge strane postoji ranjivost te tehnologije na ljudsku nemarnost i zlobu i problem odlaganja iskorišćenog nuklearnog goriva”, navodi naš sagovornik.

 “Openhajmer” i “Čuvari formule” opominju, ali neće mnogo promijeniti

Godinu za nama obilježili su filmovi o ljudima iz oblasti kvantne fizike: “Openhajmer” na inostranoj i “Čuvari formule” na domaćoj sceni.

Kastratović kaže da bi volio da izuzetna gledanost navedenih filmova može doprinijeti podizanju svijesti o uticaju radijacije na naše živote.

Skeptičan je, međutim, da će se to desiti.

“Nažalost i tu se sve svede, na kratkotrajni neracionalni strah od tih stvari. On je izazvan u svrhu promocije komercijalnih djela. Veoma brzo se vratimo ‘bitnijim stvarima’ u svakodnevnom životu, kao što su kupovina novog telefona, koncerti na primorju ili slično”, zaključuje Kastratović.