Video
Katnić traži da, ukoliko Tužilački savjet bude danas razmatrao njegov status, iz odlučivanja izuzmu članove Sinišu Gazivodu i Steva Muka.
Podsjećamo, nova sjednica Tužilačkog savjeta biće održana danas u Podgorici, a najavljivana je mogućnost da savjet danas raspravlja o penzionisanju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Sjednica počinje u 11 časova. U Skupštini je 29.decembra 2021. godine izabrano pet novih članova TS-a iz reda uglednih pravnika i NVO sektora. Za nove članove TS-a iz reda uglednih pravnika izabrani su advokati Siniša Gazivoda, Miloš Vuksanović, Filip Jovović i Borivoje Đukanović. Stevo Muk iz Instituta alternativa izabran je za člana Tužilačkog savjeta iz nevladinog sektora.
Katnić je naveo da je juče, 14. februara, dostavio detaljna obavještenja u vezi njegovog statusa u službi i staža osiguranja, a koja predstavljaju referentnu vrijednost, da li je ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. On je kao glavni specijalni tužilac ukazao na nezakonitosti koje bi se mogle sprovesti i koje određene osobe namjeravaju da sprovedu u Crnoj Gori, pod izgovorom reforme pravosuđa.
“Bez posebne namjere da štitim lični interes (iako je i to opravdani cilj), želim zaštiti i interes vladavine prava. Molim Vas, da kroz mehanizme koje Vam daje funkcija koju obavljate, preduzmete određene mjere, kako bi se spriječilo dalje urušavanje”, navodi Katnić.
U Crnoj Gori su, podsjeća, tokom prošle godine donijete izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim su izmjenjene odredbe o sastavu Tužilačkog savjeta, uslovi za prestanak tužilačke funkcije, izboru vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca i druge.
“Izmjene su stupile na snagu, pa ih i ja, kao i drugi, poštujem i primjenjujem, ali su one donijete i zbog toga to navodim, suprotno preporukama Venecijanske komisije koja je više puta ukazivala na mogućnost političkog uticaja u slučaju primjene navedenih izmjena zakona”, kazao je Katnić.
Ističe da je cilj donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu isključivo njegova smjena, inicirana od strane onih protiv kojih je, kaže, pokretao krivične postupke zbog teških krivičnih djela.
“Reforma pravosuđa kojom su zakonodavac i političke partije pokušavale da prikriju stvarni motiv izmjena zakona nije ostvaren, jer da jeste, ne bi se mijenjale ove odredbe, veé brojne druge, kako bi se tužiocima omogućio nesmetani rad u gonjenju učinilaca krivičnih djela”, navodi Katnić.
Podsjeća da je javno iznosio argumentovane stavove o tome da su te izmjene Zakona o državnom tužilastvu usmjerene isključivo da bi se izvršila politizacija državnog tužilaštva i da bi se stvorili uslovi da mu se prekine mandat prije njegovog isteka.
Osim toga, dodaje, podnijeta je inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilastvu, kao i Zakona o radu, ali nažalost sud te inicijative, i nakon osam mjeseci nije razmotrio.
“Stoga, državni tužioci (pa i ja lično) su nemoćni da pokrenu bilo koji drugi postupak kojim bi se mogla spriječiti ovakva nasilna promjena pa sam prinuđen da Vam se na ovaj način obratim kao v.d. Vrhovne državne tužiteljke. Nažalost, danas smo u situaciji da je, protivno mišljenju Venecijanske komisije, formiran novi Tužilački savjet u kojem većinu čine ugledni pravnici i koji su izabrani prostom većinom u Skupštini Crne Gore”, kazao je Katnić.
Glavni specijalni tužilac podsjeća da Tužilacki savjet danas ima 11 članova od čega su četiri člana izabrana od strane Konferencije tužilaca iz reda državnih tužilaca, četiri su ugledna pravnika advokata i jedan predstavnik NVO-a, te predstavnik Ministarstva pravde.
“Važno je napomenuti da je jedan od istaknutih pravnika advokat protiv koga je Specijalno državno tužilaštvo, a na čijem čelu sam pokretao i vodio krivični postupak i čiji angažman u Tužilačkom savjetu je isključivo da bi sproveo osvetu zbog tog krivičnog postupka prema meni lično. Dakle, namjera navedenog člana Tuzilačkog savjeta, da Tuzilački savjet konstatuje prestanak mog mandata, jer sam navodno ostvario uslove za penziju. S tim ciljem nepodnošljivo krši propise predviđene za sprovođenje procedura u vezi konstatovanja ispunjenja uslova za penziju, bilo kog tužioca, pa i mene kao Glavnog specijalnog tužioca. Ovo se radi sprovodeći privatne aktivnosti u pravcu obezbjeđenja određenih dokaza u tom pravcu”, kazao je Katnić.
Ukoliko dođe do ovakve odluke, Katnić ističe da Crna Gora zasigurno ide putem diskriminacije, povrede prava na rad i povrede nezavisnosti tužilačke funkcije, koji put je izabrala i Mađarska, ali prije skoro deset godina, a o čemu je odlučivao Sud pravde u Luksembugru, kao i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a i Evropska komisija je imala jasne stavove o tome.
“Osnov po kojem Tužilački savjet namjerava da prekine moj mandat, kao Glavnog specijalnog tuzioca, i ostvarivanje uslova za odlazak u penziju, na osnovu beneficiranog radnog staza. Naime, pravo na tzv.beneficirani radni staž (koji staž sam ostvario zbog ranijih specifičnih poslova koje sam obavljao, i koji važno je da Vam napominjem, nije još uvijek sa sigurnošću utvrđen), propisuje se za zaposlene, odnosno lica koja se bave ili su se bavila naročito napornim i rizičnim zanimanjima i predstavlja vid pozitivne mjere zakonodavca prema toj kategoriji lica, da ukoliko žele mogu ostvariti pravo na starosnu penziju, ranije od ostalih. Ovakva pozitivna mjera, odnosno pravo, ne može istovremeno predstavljati imperativni osnov za prestanak radnog odnosa ili funkcije Glavnog specijalnog tužioca, ranije nego što je to slučaj sa ostalim zaposlenim, odnosno državnim tužiocima, kojima se staž osiguranja računa shodno opštim pravilima”, ističe Katnić.
Dakle, kako ističe, ukoliko dođe do toga da Tužilački savjet konstatuje prestanak njegovog mandata, kao Glavnog specijalnog tužioca, na osnovu ispunjenja uslova za penziju zbog beneficiranog radnog staža, nedvosmisleno će, ističe Katnić, biti žrtva diskriminacije po osnovu godina.
“Biću nažalost lišen funkcije na osnovu mog prava (prava da ranije ostvarim penziju), koje ja ne želim da iskoristim”, navodi Katnić.
On ističe da se prostim izmjenama zakona može uticati na kadrovsku politiku tužilaštva, te da se tek tako može nekome skratiti mandat, obeshrabrujuée utiče na sve dravne tuzioce, jer vise neée moci nepristrasno da odlucuju, veé ée odluke donositi pod uticajem politièke vecine (danas jedne, sjutra neke druge), kako bi osigurali nesmetano obavljanje svoje funkcije.
Preporučeno
“S toga, uvažena v.d. Vrhovnog državnog tužioca, gospožo Jovanović, molim Vas da sve razmotrite, iznesete pred Tuzilački savjet, kad za to dođe vrijeme, te da u skladu sa Poslovnikom Tužilačkog savjeta, odnosno članom 33 tog Poslovnika, Tužilački savjet iz odlučivanja u vezi mojih pitanja, izuzme dva člana Tuzilačkog savjeta i to, gospodina Ivana Gazivodu, o kojim razlozima sam za izuzeće već govorio, te člana Tuzilačkog savjeta, gospodina Sveta Muka, koji je, a prilikom javne rasprave, u vezi nacrta tužilačkih zakona, na rijeci tada v.. Vrhovnog državnog tužioca, Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio, “pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori što je njemu milo”. Tačno je da ja govorim što je meni milo, a što je istovremeno i pravo, što radim i ovog puta i na što sam ponosan, ali ovi njegovi stavovi su okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost”, navodi Katnić.
