O problemu odlaska mladih iz države nedavno se, između ostalog, polemisalo na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Otvoreno se govorilo o tome da na njihovu odluku da se ne vrate u domovinu ne utiču više toliko finansije, odnosno visina zarade, koliko nedostatak obrazovne, zdravstvene, socijalne i pravne zaštite. Na toj sjednici su, osim poslanika, bili i predstavnici više državnih institucija i konstatovali su da se država nalazi u demografskoj krizi. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić saopštio je tada da, iako država nema zvanične mehanizme za prikupljanje podataka o spoljašnjim migracijama, procjenjuje se da se između 2011. i 2023. godine iz zemlje iselilo oko 94.000 građana, odnosno prosječno su odlazile 22 osobe dnevno. Iz ovog resora Pobjedi nijesu odgovorili, između ostalog, na pitanja da li i na koji način planiraju kroz određenu strategiju da vrate ljude koji su napustili zemlju, koji su ključni izazovi i na čemu trenutno rade.
Činjenica je da se godinama polemiše o ovoj pojavi, ali da nedostaju opipljivi rezultati sa terena. Na raznim skupovima stručnjaci i čelnici državnih organa s vremena na vrijeme ukažu da treba hitno spriječiti trajni odlazak mladih ljudi, uspostaviti saradnju više institucija, da se ovim ne može baviti samo jedan organ i često se sve na tome završi. Zabilježimo u međuvremenu određene političke promjene, dođe do promjene ministra, direktora ili nekog trećeg, pa iznova kreće maratonski krug polemika i dilema kako pristupiti problemu.Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu raspolaže sa određenim informacijama, pa kažu za Pobjedu da su višestruki razlozi zbog kojih mladi odlučuju da ostanu tamo. Najčešće se, prema njihovim riječima, izdvajaju stabilni ekonomski i socijalni uslovi, mogućnosti za profesionalni napredak, kao i zasnivanje radnog odnosa na osnovu kompetencija kojima imaju pristup u inostranstvu. Tu je, kako kažu, i visok kvalitet obrazovanja i istraživačke infrastrukture, ali i osjećaj pravne sigurnosti i društvene jednakosti su, takođe, često pomenuti razlozi.
Savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak, koja je bila dugogodišnja poslanica, ističe da je problem što država ništa ne čini da trend odlaska mladih zaustavi.
Bošnjak
– I što je najgore, rijetki od njih se odluče da se trajno vrate, bez obzira na frustracije koje tuđina neminovno donosi, prevagne racio i sigurnost. Mislim da se ovom temom moramo više pozabaviti, jer demografska slika Crne Gore se intenzivno mijenja i sve bi to trebalo da nas zabrine – rekla je ona za Pobjedu.
Jovančević se vratio
Docent Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Igor Jovančević vratio se iz inostranstva u Crnu Goru u aprilu 2021. godine. Jovančević je inženjer kompjuterske vizije i rukovodilac studijskih programa računarske nauke i računarstvo i informacione tehnologije na PMF-u.
On je diplomirao na tom fakultetu, a master studije sa fokusom na kompjuterskoj viziji i robotici završio je u Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji. Radio je, pored ostalog, tri godine kao istraživač i predavač na École des Mines d’Albi-Carmaux – Federal University of Toulouse Midi-Pyrénées, u Francuskoj, gdje je doktorirao 2016. godine radom na inovativnom projektu Air-Cobot – robot za inspekciju aviona. Dobio je nagradu za najbolju doktorsku disertaciju odbranjenu 2016. godine u avio i svemirskoj industriji od Aerospace Doline (eng. Aerospace Valley), prvog svjetskog naučno-industrijskog klastera za avio-industriju.
Jovančević je rekao za Pobjedu da je odluka da se vrati u Crnu Goru dijelom bila rezultat i ličnih razloga, ali i spleta okolnosti – baš u trenutku kada je razmišljao o povratku, na Univerzitetu Crne Gore se otvorila pozicija koja mu je bila veoma zanimljiva. Moglo bi se, kako dodaje, reći da su se ,,kockice poklopile“.
Jovančević
– Zadovoljan sam što mogu svoje iskustvo, znanje i kontakte stečene tokom deset godina u državama Zapadne Evrope da stavim u funkciju razvoja Crne Gore i Univerziteta Crne Gore na kojem sam se i obrazovao. Nastojim da dobre prakse iz inostranstva prenesem ovdje, posebno kada je riječ o jačanju saradnje akademije sa domaćom i međunarodnom privredom. To nekada ide sporije, nekada brže, ali promjene su vidljive – rekao je on.
Kaže da najviše cijeni što je ovo vrijeme ubrzanog napretka, posebno na Univerzitetu Crne Gore gdje je međunarodna saradnja izuzetno ojačala.
– Dodatno, uspostavljanjem institucija kao što su Fond za inovacije i Naučno-tehnološki park inovacioni ekosistem se značajno unaprijedio i programski pravci u oblasti računarstva su sve povezaniji sa realnim potrebama privrede. Kao nekome ko se bavi vještačkom inteligencijom, veoma mi znači što imam priliku da radim na inovativnim projektima i da brže testiram ideje u praksi, jer je sistem kod nas fleksibilniji i lakše je doći do ljudi koji donose odluke ili budućih korisnika. U većim i birokratski zahtjevnijim zemljama, to je često mnogo teži i sporiji proces – istakao je Jovančević.
On zaključuje da sve ovo zajedno čini povratak ispunjavajućim i daje dodatni motiv za rad na projektima koji mogu imati pozitivan uticaj na zajednicu.
Zamjerke za povratak
Naučnica na Medicinskom univerzitetu u Austriji Elma Hot-Dervić, koja se bavi naukom o podacima i kompleksnim sistemima, još se nije vratila u Crnu Goru. Ona kaže za Pobjedu da je primarno pošla iz države zbog startap projekta, ali je kasnije odlučila da krene na doktorske studije koje je počela 2019. godine. U tom trenutku je, kako je istakla, njen suprug bio pred kraj svojih doktorskih studija. Kada je dobila ponudu za doktorske studije, sjeća se da su zajedno uz kafu odlučivali – što dalje.
– Zaključili smo da ćemo produžiti naš boravak u Austriji do završetka mojih studija i zatim smo planirali povratak u Crnu Goru. Plan je bio da se do tada skućimo u Crnoj Gori i dan nakon odbrane doktorske teze vratimo. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve više se navikavamo na sistem koji postoji, koji radi, koji postoji da bude koristan – to nas neminovno udaljava od Crne Gore i povratka. Iskreno, u jednom trenutku smo se čak ponadali da smo iskočili iz nacionalističkih matrica, iz nepotizma – opet se pojavila želja da se vratimo kući. Međutim, talas optimizma nije dugo trajao – kaže ona.
Dodaje da sada može da kaže da nam je potrebna korjenita promjena načina razmišljanja, sistema vrijednosti.
– Daleko od toga da je Austrija, Njemačka ili bilo koja država savršena i da je ovdje sistem vrijednosti ljudi savršen, da je sve 100 odsto fer. Naravno da nije, ali valjda kao stranac to slabije primjećujemo i ne doživljavamo tako emotivno kao što bi u svojoj zemlji – navela je ona.
U Austriji cijeni sistem – koji funkcioniše.
– Osjećaj da porez koji plaćam ide u taj sistem, a ne u još jedno bezobrazno skupo službeno vozilo ili treći stan za nekog podobnog-poslušnog. Možda ovo zvuči banalno, ali cijenim i ljubaznost šalterskih radnika, medicinskih sestara, vozača tramvaja. Ljubaznost šalterskih radnika ili medicinskih sestara je usko povezano s njihovim uslovima na radu, platom s kojom mogu dostojanstveno da žive i slično – rekla je ona.
Odgovarajući na pitanje – koje su ključne kritike na račun sistema u Crnoj Gori, kaže da je to teško pitanje za nekog ko je na početku života, bez velikog iskustva i vekih poduhvata iza sebe.
– Usudiću se da kažem da je društvena segregacija u Crnoj Gori vrlo zabrinjavajuća. Imamo dva sloja društva koji se faktički ne srijeću. Jedna krajnost su oni koji ne znaju što imaju, na drugom kraju su oni koji moraju da podignu kredit na 30 godina da bi kupili jednosoban stan. Kao što kaže Radoje Cerović – mi smo društvo opterećeno statusnim simbolima, bojim se da je to jako opterećujuće za mlade. Možda baš zato kada neko iz jednog sloja pređe u taj drugi koristeći se korupcijom i nepotizmom, mi umjesto osude samo kažemo – snašao se – rekla je ona.
Ona ističe da možda sve njene kritike crnogorskog društva mogu da se sumiraju ,,u bahatom ponašanju naših ministara, premijera…“
– Kada ih, recimo, sretnem na nekom aerodromu, oni me često vrlo slikovito podsjete što sve to ne valja u društvu iz kojeg sam potekla – navodi Hot-Dervić.
Hot-Dervić
Ne vrednuje se znanje
Savjetnica rektora UCG Bošnjak osvrnula se na činjenicu što nažalost živimo u društvu koje ne vrednuje znanje, pa ,,oni koji drže do sebe i do svog obrazovanja, odlaze iz Crne Gore, jer ne žele da im nadređeni budu
oni sa kupljenim diplomama, odbijaju da budu partijski svrstani da bi dobili posao“.
– Tako se mi, kao mala država, olako odričemo najkvalitetnijih i biološki najsposobnijih kadrova, jer smo okovani partitokratijom koja se kao malignitet širi ovim društvom. A ta ,,bolest“ zahtijeva radikalne rezove jer sama od sebe proći neće, potrebne su nam istinske reforme i politička volja da se one sprovedu – rekla je Bošnjak.
Univerzitet Crne Gore je, dodaje, dosta radio na internacionalizaciji i postoji čitav niz programa koji nude mobilnost i studentima, a i predavačima i administraciji. Oni koji učestvuju u ovim programima i osjete taj duh vrednovanja znanja i spoznaju mogućnosti koje se nude u ,,normalnim“ zemljama, a, sa druge strane, suočavajući se sa suprotnim tendencijama u našoj zemlji, požele da odu. Sada mladi ljudi znaju strane jezike i lakše se odlučuju za odlazak.
– Vjerujem da će Univerzitet uzeti aktivno učešće i dati doprinos da se ovaj problrm aktuelizuje i nametne donosiocima odluka kao prioritet, jer ,,alarm je upaljen“. Države koje ne cijene znanje i svoj ljudski kapital, ostaju na periferiji. Mladima treba ponuditi mogućnost zaposlenja, da uluznica za posao bude isključivo znanje, a ne veza i partijska knjižica, ponuditi im da mogu da se osamostale i riješe stambeno pitanje, stipendirati ih… – istakla je savjetnica rektora.
Podsjeća da je UCG napravio jedan dobar potez i sa partnerima iz privrede ponudio stipendije studentima i obavezu zaposlenja nakon završetka studija, što predstavlja jedan dobar iskorak u zaustavljanju migracija mladih ljudi ka inostranstvu.
– Ozbiljnu državu, a mi to, bojim se, nijesmo, trebalo bi da zabrinu i interne migracije, jer sve više mladih migrira ka Podgorici, a gradovi, posebno oni na sjeveru, ostaju u značajnom deficitu. Ti popisni podaci trebalo bi da nam svima budu za veliku brigu – rekla je Bošnjak.
Na skupštinskom odboru na kom se diskutovalo o demografskim kretanjima pomenut je izazov što mladi sve više napuštaju sjeverni region i sele se u glavni grad ili negdje na Primorje. Podaci pokazuju da se sjever suočava sa dramatičnom depopulacijom, da je u posljednjih 12 godina broj stanovnika opao za 14,2 procenta, odnosno da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Kritikovalo se što na sjeveru nedostaju čak i elementarni uslovi za život, pa su se navodili primjeri da i danas fali osnovna infrastruktura – putevi
Neki se vrate pa ponovo odu
Destinacije crnogorskih studenata koji pođu u inostranstvo da studiraju su raznolike – od Slovenije, preko Njemačke i Amerike, do UAE, Kine i Rusije.
Član izvršnog odbora Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu Marko Vulević kaže da je odlučio da svoje postdiplomske studije nastavi u Njemačkoj jer vjeruje da tamo ima pristup obrazovanju višeg nivoa. Smatra da je u Crnoj Gori postigao maksimum i da u inostranstvu ima priliku da nastavi da se razvija kroz nove izazove. Na osnovu podataka iz mreže alumnista i komunikacije sa studentima, procjenjuje se da više od 60 odsto njih se ne vraća odmah po završetku studija. Mnogi od njih ostanu u zemlji studiranja gdje započinju svoju profesionalnu karijeru ili nastave svoj život u inostranstvu u nekoj drugoj državi gdje nastavljaju postdiplomske studije ili se integrišu kroz istraživačke i akademske projekte.
Oni koji se vrate u Crnu Goru često su motivisani ličnim osjećajem odgovornosti, željom da doprinesu zajednici ili su stipendirani uz obavezu povratka. Vulević smatra da je krajnje sebično da se ne vrati u Crnu Goru, gdje želi da podijeli svoje znanje i iskustvo u cilju poboljšanja Crne Gore.
– Ipak, mnogi se nakon kratkog vremena ponovo odluče za odlazak, usljed izazova kao što su otežana nostrifikacija diploma, ograničene profesionalne mogućnosti i politička nepovezanost. Trenutna politička situcija ne motiviše studente da ostanu u svojoj državi, baš tamo gdje oni i pripadaju. Njihov status je degradiran – rekao je Vulević, ističući primjer ovogodišnje proslave Dana nezavisnosti tokom koje najbolji studenti nijesu bili zvanice, iako su tradicionalno pozivani svake godine.
Andreja Živković, lokalna koordinatora za UAE, ističe i pozitivna iskustva sa međunarodnim okruženjem i globalnom kulturom, unikatne prilike kojima nema pristup u Crnoj Gori, kao ključni razlog za ostajanje u Emiratima. Dostupnost fondova, pristup savremenim tehnologijama i opšta sistemska podrška takođe motivišu naše mlade koji žele da svoje karijere izgrade u korak sa vremenom.
Kritika crnogorskog sistema
Preporučeno
Iz Crnogorske organizacije studenata u inostranstvu kažu da, prema brojnim povratnim informacijama iz njihove mreže, kritike crnogorskog sistema odnose se kako na probleme sa kojima se studenti susrijeću tokom povratka u Crnu Goru (uključujući priznavanje inostranih diploma i ostvarivanje karijernih ambicija) tako i na šire društvene i političke probleme u državi. Neki od ovih problema uključuju manjak meritokratije, politizaciju institucija, kao i ograničene mogućnosti za stručno usavršavanje i istraživački rad, koji sprečavaju visokoškolovane Crnogorce da ispune svoj potencijal u domovini. Mnogi, kako navode, smatraju da se u Crnoj Gori ne cijeni ni znanje ni trud, što ih obeshrabruje da se vrate i planiraju dugoročnu budućnost u zemlji.
Video