Liječenje onkoloških bolesti bitka je koja ne iscrpljuje samo tijelo, već i kućni budžet. Iako je lista ljekova u Crnoj Gori, prema riječima struke, zavidno dobra u odnosu na ekonomsku moć države, apeli za finansijsku pomoć pacijentima svakodnevica su na društvenim mrežama.
„Ne možemo se pohvaliti sa najsavremenijim i najskupljim ljekovima kao najbogatije zemlje Evrope, malo treba vremena da ti ljekovi uđu na listu da država odvoji sredstva ali danas mogu reći da je pozitivna lista ljekova zadovoljavajuća“, kazala je internista onkolog Kliničkog centra, Nevenka Lukovac Janjić.
Ipak, ljekari upozoravaju na opasne dezinformacije. U javnosti se pojavljuju apeli za pomoć pacijentima koji navodno prikupljaju novac za liječenje u inostranstvu. Istina je, međutim, kako tvrdi sagovornica TV Podgorica, potpuno drugačija.
„Ona nikada nije bila u Turskoj, ja neću ulaziti u to da li pacijentu nekada treba dodatna materijalna pomoć u situaciji gdje onkološko liječenje zahtijeva možda bolju ishranu, bolji smještaj, u te segmente života pacijenta neću ulaziti ali konkretno slučaj gdje se prikuplja novac za liječenje i to u inostranstvu to je neistina. Dobila je najsavremeniju radioterapiju, nakon toga hemioterapiju i po najsavremenijim svjetskim vodičima danas dobija biološku imunoterapiju“, naglašava Lukovac Janjić.
Dodaje da kada skupljamo novac i govorimo o pomoći, onda to moramo nazvati pravim imenom.
„Ali onda kad sakupljamo novac i govorimo o pomoći, svakako ljudima treba pomoći, onda to moramo nazvati pravim imenom, onda se novac ne skuplja za liječenje i put nego se skuplja za dodatne troškove ako oni postoje“, navodi Lukovac Janjić.
Ističe da država pokriva troškove tamo gdje domaći sistem zakaže. Problemi nastaju kada pacijenti, zbog nepovjerenja ili lične odluke, zaobilaze protokole.
„Fond zdrastva upućuje pacijente kod kojih se ne može provesti neka procedura u Crnoj Gori ili ne možemo iz nekog razloga dati neki lijek kao što su mladi pacijenti, pedijatrijska populacija gdje na hemoterapiju šaljemo van Crne Gore i zaista Fond zdrastva pokriva troškove puta, boravka i ljekova koje će tamo primjeniti“, navodi ona.
Upravo zbog ovakvih situacija, Fondacija „Budi human“ uvela je stroge filtere u prikupljanju pomoći.
„Svaki roditelj ili svako dijete ili korisnik Fondacije mora da se obrati Fondaciji i dostavi dokumentaciju, kroz tu dokumentaciju imamo tročlanu ljekarsku komisiju koja ispituje da li je ta dokumentacija validna i da li taj predloženi sistem liječenja ima smisla ili nema. Ukoliko ima smisla, onda kontaktiramo Fond zdrastva, nakon toga po potrebi kontaktiramo Klinički centar da bi provjerili vjerodostojnost tih informacija. I ukoliko je sve čisto onda krećemo u prikupljanje sredstava. Prije nego što platimo te profakture, mi ispitujemo vjerodostojnost tih bolnica za koje su tražena ta sredstva i tek kad to sve provjerimo onda ulazimo u kompletan sistem plaćanja“, rekao je Goran Jovanović, iz Fondacije „Budi human“.
Ipak, sistem se često zaobilazi. Privatni žiro računi na društvenim mrežama ostaju siva zona u kojoj građani ne mogu znati gdje njihov novac zaista završava.
„Postoji određena grupa ljudi koji prikupljaju sredstva javno, neki se nisu obraćali Fondaciji, neki jesu. Tek nakon informisanja da sredstva ne isplaćujemo u kešu, da je to nemoguće onda krenu samostalno prikupljanje sredstava“, navodi Jovanović.
Preporučeno
Iz tog razloga, sagovornici TV Podgorica apeluju građane da se ne osjećaju loše ukoliko ne pomognu nekome ako nisu sigurni da pomoć ide na pravu adresu. Humanost se ne bi smjela preispitivati ali transparentnost mora biti obavezna. Jer, svaki lažni ili polovični apel troši resurse onima kojima je pomoć zaista neophodna i koji do nje, kroz zvanične kanale, možda neće stići na vrijeme.
Video