” Treba insistirati na ovakvim prijavama. Važnije je uz to da imamo modele koji će biti na raspolaganju sudovima, jer kada sud procijeni da je roditelj zanemario svoje dijete u vaspitavanju, što se dalje radi, da li se njegovo ponašanje nakon toga zaista mijenja. O tome treba da razgovaramo. Do sada po tom pitanju nije bilo pomaka”, rekla je Mihailović.
Društvenim mrežama je proteklih dana kružio brutalan snimak tuče u kojoj je trinaestogodišnjak lakše povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Na snimku se vide četiri dječaka i, sudeći prema glasu, snima ih ženska osoba. Nakon kraće priče sa jednim dječakom, kako se vidi na snimku, drugi dječak ga udara pesnicom u glavu, a onda nastavlja da mu zadaje udarce. Dvojica dječaka sa strane gledaju, a jedan od njih drži cigaretu. Na snimku se čuje i smijeh ženske osobe koja, kako se pretpostavlja, snima tuču. Oba dječaka su pala na asfalt i dok je dječak pokušao da se odbrani, prilazi mu treći dječak i udara ga u glavu. Dječak nepomično ostaje da leži.
Reakcija
Pojedini mediji prenose da su dječaci iz dvije barske osnovne škole -,,Blažo Jokov Orlandić“ i „Andro Đedović“, te da se tuča desila van školskog dvorišta, ali u blizini škole ,,Blažo Jokov Orlandić“. Od ovih ustanova Pobjeda čeka odgovore na pitanja kako su postupili povodom incidenta.
Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru izjasnila se da se protiv maloljetnika od 15 godina podnese krivična prijava. On se sumnjiči da je, na štetu maloljetnog lica starog 13 godina, počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Nadležna tužiteljka se izjasnila da u radnjama roditelja, oca i majke D. Ć. i B. P., maloljetnika starog 13 godina, koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, ima elemenata bića krivičnog djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
” Ovakvo ponašanje djece iziskuje neku vrstu nadzora nad njima i njihovim porodicama ne bi li se to ponašanje promijenilo”, rekla je Mihailović iz Udruženja Roditelji.
Ovo udruženje, pored ostalog, godinama prati slučajeve vršnjačkog nasilja u školama i sugeriše donosiocima odluka kako da kreiraju politike da se ta pojava suzbije. Mihailović je, komentarišući brutalnu tuču maloljetnika, kazala da je izlišno ponavljati i slati poruke bez konkretnih pomaka i rezultata.
” Primijetili smo da policija sve češće sa tužilaštvom podnosi prijave protiv roditelja zbog zanemarivanja djece. Potrebna je odgovornost roditelja, ako se ne budu propisi primjenjivali do kraja, ništa nećemo postići”, poručila je ona.
A izmijenjenim Zakonom o opštem vaspitanju i obrazovanju prvi put se eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. Prema tom aktu, zabranjen je svaki oblik nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja od djeteta, odnosno učenika, njegovog roditelja ili drugog lica, kao i nastavnika i drugog zaposlenog u ustanovi nad djetetom…
Ministarka nauke, prosvjete i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović nedavno je u više navrata poručivala da je nasilje u školama refleksija šire društvene klime i da je potrebna zajednička odgovornost svih aktera u društvu za prevenciju nasilja i stvaranje zdravijeg okruženja za mlade.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) najavilo je prošle sedmice sprovođenje novog istraživanja tokom septembra i oktobra, koje će biti polazište za dalje unapređenje politika i praksi u ovoj oblasti.
Statistika upozorava
Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja, u ovoj školskoj godini zabilježeno je 90 slučajeva vršnjačkog nasilja.
Više od polovine mladih u Crnoj Gori (56 odsto) smatra da je vršnjačko nasilje u porastu, dok dodatnih 26 odsto vjeruje da je njegova učestalost nepromijenjena, pokazalo je istraživanje koje je za UNICEF Crna Gora uradio IPSOS. Alarmantne podatke potvrđuju i nalazi Centra za građansko obrazovanje iz 2024. godine, prema kojima svaki peti učenik navodi da je bio žrtva nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je to iskusio.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko, dok znatan broj učenika navodi i iskustva socijalnog, digitalnog i, u manjoj mjeri, seksualnog nasilja. Među onima koji su bili žrtve, 64,2 odsto prijavilo je nasilje, dok 35,8 odsto to nije učinilo. Skoro 60 odsto učenika prepoznaje određeni stepen prisutnosti nasilja u svojoj školi ili sredini, a samo 11 procenata smatra da ga nema.
Pobjeda je juče razgovarala sa pojedinim direktorima osnovnih škola u kojima su u proteklom periodu zabilježeni razni oblici vršnjačkog nasilja. Oni su komentarisali sporna ponašanja vinovnika nasilja, navodeći da im je otežano da kontrolišu djecu, jer su škole prebukirane.
Kažu da škola ima učenika koliko je potrebno za dvije ustanove. Istakli su i da je dugotrajan proces kroz koji se pokušava poboljšati ponašanje đaka.
Prema saznanjima Pobjede, već početkom ove školske godine pojedine obrazovne ustanove pozivaju sve roditelje na sastanke zbog toga što se određena djeca ne ponašaju kako treba.
Statistika pokazuje da je vršnjačko nasilje najviše izraženo u centralnoj regiji, u školama u gradskim sredinama, zatim sjevernoj regiji, dok je broj slučajeva raznih oblika vršnjačkog nasilja znatno manji u prigradskim sredinama i primorskoj regiji.
Nema zaštitara u školama
Pojedini direktori potvrdili su juče Pobjedi informaciju da u obrazovnim ustanovama od ove školske godine – nema zaštitara. Vlada je u januaru ove godina na inicijativu resornog ministarstva, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, obezbijedila finansijska sredstva za zaštitare u školama koji su počeli da rade od februara ove godine do kraja tog polugodišta. Zaštitari su angažovani bili u 42 srednje i 65 osnovnih škola u gradskim sredinama.
Pojedini direktori su kazali juče Pobjedi da je za obrazovne ustanove dobra svaka vrsta zaštite, ali da su stava da je bolje da im se obezbijede – policajci.
Preporučeno
Nevladine organizacije Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje zatražile su od resornog ministarstva da se saopšti javnosti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u obrazovnim ustanovama.
Video