Iskusni ljekari odlaze iz Kliničkog centra. Ministarstvo zdravlja i medicinski radnici su se tako našli na suprotnim stranama, a iz tog resora poručuju ljekarima da zapravo oni sabotiraju promjene. Iz Ministarstva su pitali ljekare ,,kome i zašto smetaju smanjene liste čekanja“, iako mediji svakodnevno izvještavaju o tome da nema termina za preglede.

Dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore, je Pobjedi kazala da je zdravstveni sistem dezorganizovan, da su planovi loši i da nedostaje ljekara.

U svim oblastima medicine bilo u primarnom, sekundarnom ili tercijarnom nivou fali, bilo da se radi ljekarima opšte prakse, bilo specijalistima. Dominantno fali ljekara na sjeveru i jugu Crne Gore, prije svega pedijatri, anesteziolozi, kardiolozi, endokrinolozi, reumatolozi, gastroenterolozi…

POBJEDA: Javnost je upoznata sa tim da određeni broj iskusnih ljekara napušta KCCG. Da li odlaze zbog penzije ili jednostavno idu na bolja radna mjesta?

CEROVIĆ: Ljekari koji ovih dana napuštaju Klinički centar su vrlo iskusni, odlični u svojim specijalističkim oblastima i odlaze u privatne bolnice gdje će biti i njihov rad i njihova ličnost ispoštovani, što nije slučaj u javnom zdravstvu, gdje smo svjedoci dezorganizacije zdravstvenog sistema od strane Ministarstva zdravlja i presije koje se od strane istog vrši nad ljekarima KCCG – a što nemamo ni u jednom drugom resoru.

POBJEDA: Redakciji se često javljaju pacijenti, ali i ljekari koji su govorili o tome da u javnim zdravstvenim ustanovama često nešto nedostaje. Pacijenti su se žalili da nema ljekova ili na dugo čekanje, a ljekari su nam govorili da često nemaju sredstava za rad. Kako može da se desi da u KCCG makar na jedan dan nema alkohola, hidrogena, gaze… ili da nema nitroglicerina u Urgentnom centru za pacijenta koji je trebalo da ga primi?

CEROVIĆ: I ovo je stvar i odgovornost loše organizacije i lošeg planiranja od strane nadležnih institucija.

POBJEDA: Da li smatrate, uslovno rečeno, normalnim da privatne klinike nude bolje zdravstvene usluge pacijentima, ali i uslove za rad ljekarima, kao i plate – nego što imaju državne?

CEROVIĆ: S obzirom da Ministarstvo zdravlja stalno ističe da radi sve na jačanju javnog zdravstva, s obzirom da je situacija u praksi bitno drugačija – u pitanju mogu biti samo dvije stvari – neznanje ili namjera.

POBJEDA: Gdje je država kiksala? Na koji način se mogu sačuvati pacijenti od odliva bijelih mantila iz javnih ustanova? Što su zdravstvene vlasti uradile?

CEROVIĆ: S obzirom da zdravstvene vlasti nijesu odgovorile zadatku da ojačaju, a čak ni sačuvaju javno zdravstvo u Crnoj Gori krenuli su sistemom nedostojnim za institucionalno djelovanje, a to je sistem ,,zavadi pa vladaj“, dakle skoncentrisali su se na suprotstavljanje ljekara ka ljekaru i ljekara ka pacijentu što je već široko prepoznato. Ovaj sistem dovodi do potpune dezintegracije zdravstvenog sistema Crne Gore što će biti pogubno za građane Crne Gore.

POBJEDA: Svjedoci smo da se Ministarstvo zdravlja često saopštenjima obrušava na ljekare i sindikate koji traže bolje uslove za rad, a ne tiču se samo plata. Kako Vi vidite aktuelnu zdravstvenu politiku?

CEROVIĆ: Dobro ste primijetili da se Ministarstvo zdravlja netačnim informacijama, tj. netačnim saopštenjima u vezi sa zahtjevima zdravstvenih radnika obraćaju javnosti upravo u cilju blaćenja ljudi na čijim plećima je zdravstveni sistem Crne Gore i koji su jedini zaslužni da se uopšte zdravstveni sistem održao. Aktuelna zdravstvena politika je pogubna i za zdravstvene radnike i za građane Crne Gore.

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnos Ministarstva zdravlja prema medicinskim radnicima?

CEROVIĆ: Ministarstvo zdravlja je zatvorena birokratska institucija i prema zdravstvenim radnicima i prema građanima Crne Gore. U ,,normalnim“ zdravstvenim sistemima ne može da se desi da ljekar ne bude primljen u Ministarstvo zdravlja koje je zakonom definisano kao servis zdravstvenih radnika i građana. Ljudi koji rade u ovim institucijama moraju na početku svog mandata biti precizno informisani o svojim zadacima i obavezama.

POBJEDA: Vi ste, kao i brojne Vaše kolege, bili pobornik toga da se KCCG oslobodi na način da se više angažuje primarna zdravstvena zaštita, prije svega preventivno, pa onda sekundarna i tek na kraju kao krovna – KCCG. Međutim, svjedoci smo da izabrani ljekari, nakon dva protesta donose odluku da više neće pregledati pacijente koji su prekobrojni. Neki pacijenti onda idu privatno, a veliki dio se dosjetio pa ide u hitnu pomoć ili u Urgentni… što ih opet vraća u KCCG… Kako ovo komentarišete?

CEROVIĆ: S obzirom da zdravstvena profesija spada u strogo kontrolisane, zdravstveni radnici tj. ljekari na svim segmentima zdravstvenog sistema moraju da rade po strogo definisanim protokolima i normativima da bi kvalitetno pružali zdravstvenu djelatnost. Jedino primarna zdravstvena zaštita u Crnoj Gori ima definisane navedene protokole i normative i ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sada rade u okviru definisane propisane norme. Dakle, oni upravo rade po pravilima struke pregledajući do 35 pacijenata u radnom vremenu, dakle nije njihova odgovornost da u nedostatku ljekara i usljed loše organizacije zdravstvene zaštite ,,moraju“ da pregledaju i preko 100 pacijenata jer upravo pregledajući trostruko veći broj pacijenata od norme oni krše zakon. Loša organizacija zdravstvene zaštite osim manjka doktora je kriva za navedene probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao i svi ljekari u ,,normalnim“ zdravstvenim sistemima treba da pruže između 70 do 80% usluga građanima Crne Gore u formi pregleda a ne da budu degradirani na nivo administrativnog radnika. Nažalost, mnogi građani Crne Gore pokušavaju da ,,prevare“ sistem koji realno nije uređen u svim oblastima života pa i u oblasti zdravstvene zaštite.

POBJEDA: Izabrani ljekari često kažu da su prije protesta imali i oko 100 pregleda ili prijema dnevno. Kako je uopšte došlo do takvog opterećenja i da li iko nadležan misli da ljekar može da bude fokusiran i skoncentrisan? Na koji način su zdravstvene vlasti zamislile onda cijelu ovu transformaciju, ako već na prvom koraku mi nemamo dovoljno izabranih ljekara ili ako se najavljuju angio sale u bolnicama u kojima nema ko da radi?

CEROVIĆ: Istina je da izabrani ljekari imaju i preko 100 pregleda dnevno što je, ponavljam, znak loše organizacije zdravstvenog sistema, manjka doktora i opterećenja doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti administrativnim poslovima koje ne bi trebali da obavljaju. Naravno da tako opterećen ljekar neće moći da obavlja kvalitetno svoj posao i mogućnost ljekarske greške će biti višestruko povećana. Pametniji ljudi su od nas napravili navedene protokole i normative upravo da bi ljekarsku grešku sveli na minimum. Samo jedan od elemenata apsurda otvaranja ,,pod hitno“ kliničko-bolničkih centara na sjeveru i jugu države je i kupovina angio sala, bez kadra sa idejom da tu rade vikend doktori dominantno iz Srbije što zdravstvenom sistemu Crne Gore ne treba. Dakle, u pitanju je neznanje i politikantstvo.

POBJEDA: Da li imamo kadra za opšte bolnice i najavljenu transformaciju? Da li se u tim projektima uopšte planira vrijeme koje je predviđeno da bi jedan ljekar specijalista uopšte ,,stasao“?

CEROVIĆ: Što se tiče projekta kliničko-bolničkih centara, u njemu se ništa ne planira osim ,,privida“ da je aktuelno ministarstvo zdravlja ,,ojačalo“ zdravstvenu zaštitu građana Crne Gore.

POBJEDA: Šta su, po Vama, crne tačke zdravstvenog sistema i kako se mogu riješiti?

CEROVIĆ: Crne tačke zdravstvenog sistema su definitivno i na sjeveru i na jugu države. Na sjeveru ću istaći bolnicu Pljevlja tj. potpuno urušenu zdravstvenu zaštitu građana Pljevalja, koji ne samo što imaju zagađenu životnu sredinu, već nemaju ni približnu adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Na jugu ću istaći alarmantan nedostatak tj. nepokrivenost pedijatrijske službe čime se urušava zdravlje naših najmlađih i najdragocjenijih stanovnika države, konkretno mislim na bolnicu Kotor koja je proklamovana kao referentna za pružanje zdravstvene zaštite djeci čitavog Primorja.

POBJEDA: Veliki dio novca crnogorskih građana odlazi preko Fonda za liječenje u inostranstvo. Da li je ikada rađen neki proračun da Crna Gora kupi npr. PET skener, na koji, nažalost smo svjedoci, masovno odlaze naši građani u druge zemlje… da li bi se isplatilo?

CEROVIĆ: Bolna tačka crnogorskog zdravstva jeste i preventivna zdravstvena zaštita zbog čega imamo i veliki broj onkoloških pacijenata. PET skener je jedan od osnovnih dijagnostičkih metoda u liječenju ovih pacijenata. Na sreću, to je jedna od rijetkih situacija kada su prihvaćeni savjeti struke te će u KCCG, nadam se u relativnom brzom vremenskom intervalu, stići PET skener.