Kako su istakli u saopštenju, crnogorsko društvo nalazi se u dubokoj političkoj i društvenoj krizi, koja se ogleda u rastućoj inflaciji, ekonomskoj nesigurnosti i nepovjerenju u institucije, poručili su iz organizacija koje okupljaju LGBTIQ zajednicu. Kako navode, u takvim okolnostima marginalizovane grupe, a među njima i LGBTIQ osobe, suočavaju se sa dodatnim barijerama i diskriminacijom.
“Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok je svakodnevna borba za dostojanstven i bezbjedan život jedina briga. Povjerenje u institucije je na najnižem nivou, a sistemska zaštita gotovo da ne postoji“, poručuju.Prema njihovim riječima, iako zakoni prepoznaju diskriminaciju, govor i zločin iz mržnje, praksa pokazuje da je pravosudni sistem neefikasan i nedosljedan.
“Slučajevi nasilja najčešće se svode na prekršaje, kazne su minimalne, a motiv mržnje se previđa. Umjesto zaštite, institucije nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji i ravnodušnosti”, ističu.
Upozoravaju da su škole i domovi i dalje prostori u kojima se šire predrasude i gdje se „kažnjava“ svako odstupanje od normi. To, kažu, stvara osjećaj usamljenosti i dodatno normalizuje nasilje u društvu.
Posebno naglašavaju da LGBTIQ osobe na tržištu rada prolaze kroz brojne oblike diskriminacije – od otežanog zapošljavanja do nepravednih otpuštanja i neprijateljskog radnog okruženja. „Takva praksa dovodi do socijalnog isključenja i gura mnoge na ivicu egzistencije“, navode.
Podsjećaju i da Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, iako istorijski iskorak, još uvijek nije u potpunosti usklađen sa drugim propisima. Trans osobe, dodaju, i dalje prolaze kroz ponižavajuće i nehumane procedure u vezi sa pravnim priznavanjem identiteta, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima.
“Uz sve ove nepravde i institucionalnu pasivnost jačaju desničarski i nacionalistički narativi. Nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti, već simptom šire društvene krize“, navodi se u saopštenju.
Zaključuju da su promjene moguće tek kada empatija, solidarnost i zaštita svakog građanina postanu prioritet. „Borba za LGBTIQ prava nije izdvojena, već je dio šire borbe protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti i ekonomske nestabilnosti. Tek tada će Crna Gora postati društvo dostojno svakog čovjeka“, poručuju.
Preporučeno
Na kraju pozivaju sve građane da se pridruže ovogodišnjem Montenegro Prajdu.
Video