“Otvorićemo Muzej za sezonu. U pregovorima smo sa MZ Baošići oko prijedloga da se ulica u kojoj se nalazi nazove “Ulica starog kapetana” ili “Ulica Miroslava Štumbergera”. Muzej je stavljen na turističku mapu koja se nalazi kod bazena”,kazala je direktorica Palikuća.
Ona je informisala da je uređena bašta, orezane palme i zelenilo. Muzej je privremeno bio otovren tokom 49. Praznika mimoze, ali nije ostvarena niti jedna posjeta, iako su vodiči bili u Muzeju i čekali da se neko pojavi.
“Muzej će biti tvoren najvjerovatnije 1. juna”, navodi Palikuća.
U saradnji sa MZ Baošići postavljena su dva informativna panoa na Šetalištu u Baošićima, a u izradi je i flajer koji će biti dijeljen turistima na cijeloj novskoj rivijeri. Uprava muzeja pokušala je da ostvari saradnju i sa novskim školama. Đaci dolaze u posjetu u Gradski muzej Mirko Komnenović, ali Štumbergera u Baošićima, na žalost, ne posjećuju. Bilo bi korisno i da nova uprava Gradskog muzeja animira direktno hotelijere od Kamenara do Njivica, kako bi gostima skrenuli pažnju na ovaj muzejski dragulj pomorske istorije ovok kraja i svijeta.
Kako je stari kapetan došao i ostao u Baošićima?
Miroslav Štumberger rođen je 1892. godine u Sloveniji. U djetinjstu je pokazivao ljubav prema pomorstvu i tehnici, pa je nakon završene gimnazije u Ljubljani upisao vojno pomorsku Akdemiju carske i kraljevske ratne mornarice Austrougarske u Rijeci i završio je 1912. godine. Po završetku Akademije, novoproizvedeni mladi oficir raspoređen je na službu na stari bojni brod – obalsku oklopnjaču SMS Monarch. Tim brodom Štumberger je 1914. prvi put je došao u Boku Kotorsku, sa kojom će ga dalje vezati životna sudbina.
Građu muzeja Štumberger danas čine zbirke ikona, oružja, tehničkih pomorskih i drugih uređaja, amfora, starih porodičnih fotografija, etnoloških predmeta, geografskih i pomorskih karata, kao i prepiske i korespodencija i Bibiloteka, iz koje treba naglasiti knjge “History of the family bible” iz 1073. godine i Misal iz 18. vijeka.
Veliki dio, više hiljada eskponata, pokraden je iz muzeja 2002. godine. Nakon toga posebna komisija registrovala je tek 311 eksponata i 670 knjiga. Bilo je ukupno oko 3.000 predmeta.
Enciklopedija Britanika iz 1788. godine, kao i porodična engleska Biblija iz 1753, makete prekookeanskih brodova iz 18. i 19. vijeka, na žalost, zauvijek su nestali.
IZVOR: Portal radiojadran.me
Preporučeno
Video