Od ukupnog broja, 84 događaja ocijenjena su kao incidenti, dok je ostatak u kategoriji manjih događaja bez značajnijeg uticaja na sigurnost.
“Najčešće prijave odnosile su se na: udare ptica – oko 100 slučajeva, što je 10 odsto manje u odnosu na 2023, nestabilizovane i neuspjele prilaze usljed vremenskih uslova, ometanja laserima, turbulencije. Stručnjaci napominju da klimatske promjene globalno povećavaju rizik od turbulencija, pa se preporučuje uvođenje novih indikatora sigurnosti kako bi se bolje pratile ove pojave”, navodi se u Analizi.Najznačajniji događaj bila je nesreća jedrilice Blanik L-23 kod aerodroma Kapino Polje u Nikšiću. Tokom trenažnog leta letjelica je pala svega 300 metara od piste. Srećom, nije bilo poginulih ni teško povrijeđenih, ali je letjelica potpuno uništena.
Istraga Komisije za ispitivanje nesreća i ozbiljnih nezgoda (KINNS) istakla je da cilj nije utvrđivanje krivice, već jačanje preventivnog sistema. Agencija za civilno vazduhoplovstvo sprovela je i vanredni nadzor nad Aeroklubom Nikšić, čime je poslat signal da se i manji operatori moraju pridržavati najviših standarda.
Dronovi – rastući bezbjednosni rizik
Tokom 2024. dronovi su postali centralna tema. Dvije prijave o njihovom korišćenju u blizini Aerodroma Podgorica otvorile su pitanje kontrole nad nelegalnom upotrebom.
“Iako su pravilnici i uputstva za regularno korišćenje već pripremljeni, problem ostaje kada se letjelicama upravlja mimo propisa. Odbor za sigurnost zaključio je da je potreban multiresorski pristup i formiranje posebne anti-dron jedinice”, ističe se u Analizi.
Značajno a još uvijek neriješeno pitanje ostaje – ko ima ovlašćenje da obori dron u slučaju prijetnje. Vojska posjeduje tehničku opremu, ali bez zakonskog osnova za njenu upotrebu.
“Time je otvoren prostor za izmjene zakonodavnog okvira”, preporučuje se u Analizi.
Rekordan promet u Podgorici
Na operativnom nivou, 2024. je bila rekordna godina za Aerodrom Podgorica, sa 15.671 IFR operacijom – više nego u prethodno najjačoj 2019. Aerodrom Tivat još nije dostigao taj nivo, ali zbirno oba međunarodna aerodroma bilježe rast prometa.
Ovi podaci pokazuju, dodaje se u dokumentu, da se crnogorsko vazduhoplovstvo vraća na trendove prije pandemije, što istovremeno donosi i nove izazove u pogledu kontrole sigurnosti.
Novi zakon i pomoć porodicama
U oblasti regulative, pokrenuta je izrada novog Zakona o vazdušnom saobraćaju, jer je procijenjeno da obim planiranih izmjena prevazilazi mogućnosti dopuna postojećeg teksta.
Posebno osjetljivo pitanje bilo je pružanje pomoći porodicama u slučaju nesreća (Family Assistance). Iako aerodromski operatori i nacionalni prevoznici imaju interne procedure, na državnom nivou nedostaje koordinacija. Predloženo je da Nacionalni odbor za olakšice preuzme inicijativu u ovom segmentu.
Sistem stabilan, ali potrebna modernizacija
Podaci iz 2024. pokazuju da je nivo sigurnosti u crnogorskom vazduhoplovstvu stabilan – broj prijava ostaje sličan prethodnim godinama, ozbiljnih nezgoda nema, a nesreće su rijetke i bez fatalnih posljedica.
Međutim, novi rizici – prije svega dronovi i klimatski uslovljene turbulencije – zahtijevaju modernizaciju sistema i jaču međuresorsku saradnju. Paralelno, rekordan promet na Aerodromu Podgorica potvrđuje da se sektor širi, pa i teret očuvanja sigurnosti postaje sve veći.
Preporučeno
“U tom kontekstu, izrada novog zakona, bolja koordinacija u pomoći porodicama i sistemski odgovor na nelegalne dronove ključni su zadaci za naredni period”, zaključuje se u Analizi.
Video