U okviru Fonda za oporavak 500 milijardi je namijenjeno za bespovratna sredstva, a 250 milijardi za povoljne zajmove državama članicama i industrijama koje su najteže pogođene globalnom pandemijom koronavirusa.

Predstavljajući ovaj budžetski paket, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen naglasila je sa Evropska unija treba da izazov koji predstavlja oporavak pretvori u priliku.

“Ovo je naš momenat. Plan oporavka pretvara ogroman izazov u šansu, ne samo podrškom oporavku, već i ulaganjem u našu budućnost: evropski “Grin dil” i digitalizacija će povećati radna mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje naše životne sredine”, rekla je Fon der Lajen.

Komisija današnjim prijedlogom čini velik iskorak za EU jer se po prvi put predlaže veliko zaduživanje na nivou svih 27 država, umjesto zaduživanja na nacionalnim nivoima pojedinačno. Iako o prijedlogu tek treba da se usuglase sve države članice i Evropski parlament, Komisija sve to zamišlja kao stvaranje “Evropske unije nove generacije”.

Sam prijedlog sastoji se od nove verzije sedmogodišnjeg proračuna Unije, odnosno Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO), i od sasvim nove ideje stvaranja Fonda za oporavak (Recovery Fund). Novac za taj fond prikupiće se zaduživanjem Evropske komisije na tržištu kapitala i usmjeriće se državama članicama u prve dvije godine novog VFO-a.

Povezani članci

Svijet

Pet velikih zadataka za Evropsku uniju u 2025.

Politika

Zenović: Svjedočimo optimizmu za novo istorijsko poglavlje Crne Gore

Svijet

Osmani: Pouzdano znam – Vučić je naredio Banjsku

U Evropskoj komisiji podsjećaju da će predstojeći višegodišnji budžet EU biti “srce” plana za ekonomski oporavak.

“Dodatna sredstva instrumenta “Nova generacija EU” i pojačani okvir za EU budžet daće nam moć da budemo solidarni i podržimo zemlje članice i ekonomiju. Zajedno, izaći ćemo iz ovoga konkurentniji, otporniji i nezavisniji”, ocjenjuje komesar za budžet Johanes Han.

Prijedlog Evropske komisije razmotriće države čalnice EU, ali i Evropski parlamemt. Lideri EU 27 trebalo bi da se 18. i 19. juna prvi put od početka pandemije okupe na samitu u Briselu kako bi razmotrili ovaj prijedlog, dok će početak budžetskog perioda biti januar 2021. godine.

Poslanici EP već su zatražžili paket od dva biliona eura kako bi se podržala privreda tokom recesije EU nastale zbog pandemije. Oni su upozorili da su, ukoliko njihovi zahtjevi za povećanim dugoročnm budžžetom ne budu ispunjeni, spremni da iskoriste pravo veta na dugoročni budžet.

Neslaganje među članicama

Lideri zemlja članica EU već su jednom bezuspješno pokušali da se dogovore oko plana za oporavak EU nakon kovida-19, ali je tada Holandija uložila veto na ideju o takozvanim “koronaobveznicama”, odnosno zajedničkom zaduživanju na nivou EU.

Kasnije su Njemačka i Francuska izašle sa svojim predlogom o mogućim “euro obveznicama” i paketu oporavka od 500 milijardi eura, čiji je eho današnji prijedlog budžeta. Međutim, Austrija, Holandija, Danska i Švedska, poznate kao “štedljiva četvorka”, protestovale su i zbog tog predloga, insistirajući da pomoć treba da dođe u obliku zajma sa niskim kamatama.

Zemlje siromašnijeg juga, koje su i najteže pogođene pandemijom, od početka su insistirale da neće pristati na ništa manje od zajedničkih “korona obveznica”. Najglasnija među njima je bila Italija.

Italijanski premijer Đuzepe Konte je današnji prijedlog budžeta ocijenio kao “dobar signal iz Brisela”.

Premijer Španije Pedro Sančez ocijenio je prijedlog kao dobru “početnu tačku” za pregovore.