Kako se antibiotici kupuju na recept, tako će i sredstva za zaštitu biljaka u Crnoj Gori uskoro moći da kupe samo osobe koje imaju odgovarajuću legitimaciju koju izdaje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, piše Pobjeda.
Izdavanje legitimacija na osnovu prethodno spovedenog specijalističkog kursa o upotrebi sredstava za zaštitu bilja dio je nastojanja da se smanji nestručno i nekontrolisano rukovanje, odnosno zloupotreba i neadekvatna primjena pesticida i drugih sredstava za zaštitu bilja, koja dovodi do rezistencije patogena i loših efekata na životnu sredinu.
Kontrola
Ovaj model je ranije zaživio u Sloveniji, gdje se uz adekvatnu karticu ovlaštenog korisnika/ kupca ujedno vodi kontrola o upotrebi, kupovini i utrošenim količinama određenih preparata. To, između ostalog, pomaže da se vodi evidencija, ali i ukaže korisnicima koji preparat mogu i treba da koriste da bi dobili odgovarajuće efekte, a da ne naruše balans i ne izazovu otpornost uzročnika biljnih bolesti na prekomjernu upotrebu ,,ljekova“.
Prema riječima stručnjaka za upotrebu sredstava za zaštitu biljaka, prof. dr Nedjeljka Latinovića, svi preparati za zaštitu bilja koji se koriste u Crnoj Gori na sebi imaju uputstvo za upotrebu i ukoliko se upotrebljavaju onako kako je propisano oni ne predstavljaju problem za zdravlje ljudi i životnu sredinu.
“Da bi se upotrebljavali kako je propisano i da bi svijest o njihovoj primjeni podigli na viši nivo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je od ove godine počela da obavlja obuku poljoprivrednih proizvođača, a od iduće godine je planirano da se počne i sa obukom zaposlenih u poljoprivrednim apotekama (za ovaj posao je ovlašćen Biotehnički fakultet)”, potvrdio je Pobjedi profesor Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta.
On dodaje da su nadležni uradili i niz flajera kojima korisnicima ukazuju na to koja su sredstva za zaštitu bilja u primjeni, kako i zbog čega odbaciti upotrebu nelegalnih ili krivotvorenih pesticida. Takođe, ukazuje se kakav je uticaj pesticida na pčele, kako se čisti ambalaža, koja su sredstva za ličnu zaštitu u rukovanju sredstvima za zaštitu bilja kao i pravila prometa i pravilne upotrebe pesticida.
Zemljište
Uprava za bezbjednost hrane je početkom marta pozvala zainteresovane da podnesu prijavu za obuke koje će se održavati u kontinuitetu i organizovati u skladu sa brojem dostavljenih prijava.
Iako podaci ukazuju da kod nas nema prekoračenja i kontaminacije zemljišta i životne sredine kroz neprimjerenu upotrebu zaštitnih sredstava, standardi Evropske unije predviđaju stroge procedure i kontrolu prometa i primjene ovih hemikalija koje mogu biti jako opasne ukoliko se njima rukuje nestručno.
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine sprovodi monitoring sadržaja zagađujućih materija u zemljištu na godišnjem nivou.
Kako je Pobjedi saopšteno iz te ustanove, ni u jednom od analiziranih uzoraka u 2016. godini (kao ni u prethodnom periodu 2009-2015. godine), prisustvo nekoliko vrsta ključnih hemikalija koje su pod lupom nije prelazilo limite detekcije propisane Pravilnikom o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih meterija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Kako se navodi, u okviru monitoringa kroz fizičko-hemijsku analizu poljoprivrednog zemljišta prati se prisustvo triazina, ditiokarbamata, karbamata, hlorfenoksi i organohlornih pesticida, a sagledava se moguće zagađenje zemljišta uzrokovano neadekvatnom upotrebom sredstava za zaštitu bilja. Istovremeno program monitoringa zemljišta kontinuirano sprovodi i Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI).
Komentari