Kako je Francuska dospjela tu?
Francuska politika postala je sve napetija otkako je predsjednik Emanuel Makron odlučio da održi vanredne parlamentarne izbore 2024. godine, što je dovelo do duboko fragmentisanog parlamenta.Njegova vlastita koalicija, koja je već izgubila većinu nakon njegovog reizbora 2022, dodatno je smanjila broj poslanika, dok je krajnje desničarska Nacionalna skupina postala najveća partija u Skupštini.
Makronova kontrola nad parlamentom oslabila je dok je francuski dug rastao, djelimično zbog velikodušnosti tokom krize izazvane COVID-om i poskupljenja života. Francuska je sada pod velikim pritiskom da stabilizuje finansije. Javni dug popeo se na 113,9% BDP-a, dok je prošlogodišnji deficit bio gotovo dvostruko veći od 3% granice EU.
Govoreći da su potrebne teške odluke, Bajru, veteran centrističko-desničarske politike i četvrti Makronov premijer od reizbora, pokušao je da usvoji budžet za 2026. godinu koji bi zahtijevao uštede od 44 milijarde eura (51,51 milijarda dolara), uključujući zamrzavanje penzija, rezove u zdravstvu i ukidanje dva državna praznika.
Ovo je izazvalo negodovanje opozicije. Ne videći način da budžet bude usvojen, Bajru je sazvao glasanje o povjerenju u svoju fiskalnu strategiju, u čemu je opozicija vidjela političko samoubistvo.
Opozicione partije jasno su stavile do znanja da će glasati protiv njega i imaju dovoljno poslanika da to i ostvare.
Šta se očekuje 8. septembra?
Narodna skupština zasjeda u 15 sati. Bajru će otvoriti sjednicu govorom u kojem će iznijeti svoje argumente, upozoravajući na ozbiljno stanje francuskih finansija i potrebu za hitnim mjerama. Sa gotovo nikakvim šansama za pobjedu, taj govor će biti više simboličan, za zapisnik ili za njegovu političku budućnost, nego da ubijedi poslanike.
Svaka od 10 parlamentarnih grupa će odgovoriti, nakon čega slijedi glasanje. Poslanici će ubacivati papiriće u glasačku kutiju.
Rezultat se računa po apsolutnoj većini glasova, ne po ukupnom broju mjesta.
Ako, kao što se očekuje, vlada izgubi, Bajru će morati da preda ostavku Makronu.
Zvanični raspored još nije objavljen, ali se rezultat glasanja očekuje u kasnim popodnevnim satima.
Koje su Makronove opcije ako Bajru izgubi glasanje?
Sve je u rukama Makrona.
Predsjednik je do sada isključio vanredne izbore ako Bajru padne i stoga će morati da imenuje novog premijera.
Novi premijer mogao bi biti iz spektra lijevog centra, nakon što četiri kandidata desnig centra nijesu uspjela da upravljaju fragmentisanim parlamentom. Ili Makron može imenovati tehnokratu. Nema pravila ko mora biti izabran niti koliko brzo.
Ako Makron bude oklijevao, Bajru bi mogao ostati u funkciji privremenog premijera.
Nacionalna skupina i krajnje ljevi pokret Francuska nepokorena zagovaraju vanredne parlamentarne izbore i Makronovu ostavku.
Na ručku ove sedmice između Makrona i centrističkih i konzervativnih partija koje podržavaju trenutnu vladu, svi su se složili da raspuštanje parlamenta ne bi riješilo krizu, rekao je izvor blizak Makronu, dodajući da sklapanje dogovora sa Socijalistima izgleda kao jedna od rijetkih mogućih opcija.
Preporučeno
Izvor iz vlade potvrdio je da vanredni parlamentarni izbori za sada nisu na dnevnom redu, dodajući da se među imenima potencijalnih budućih premijera pominju ministar finansija Erik Lombar, bivši socijalistički premijer Bernard Kaznev i šef Revizorskog suda Pjer Moskovici, takođe dugogodišnji Socijalista.