Pravoslavni vjernici danas slave rođenje Isusa Hrista, Božić.

Božićno jutro počinje tako što se od rane zore čuju zvona iz svih pravoslavnih crkava i hramova; u nekim djelovima zemlje domaćini pucaju iz pušaka i pištolja; oblači se svečana odjeća i odlazi u crkvu na liturgiju, a ljudi se pozdravljaju i otpozdravljaju riječima “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi“. 

Običaj je da prva osoba koja nam u kuću uđe na Božić bude polaznik – prijatelj familije koji treba kući i njenim ukućanima da obezbijedi zdravlje, sreću, blagostanje i mir. Simbolički, polaznik predstavlja tri mudraca koji su pratili zvijezdu sa Istoka i koji su Hrista na rođenju darovali tamjanom, zlatom i mirisom. Tim povodom, postoji čitav niz rituala koje polaznik obavlja: otvara vrata od peći ili šporeta, džara vatru izgovarajući brojalicu: “Koliko varnica toliko srećica, koliko varnica toliko parica“, prizivajući tako blagostanje za dom u koji je došao. Nakon izvršene dužnosti, domaćica kuće ga daruje prigodnim poklonom.

U rano božićno jutro, domaćica mijesi česnicu – pogaču u koju umijesi novčić, odozgo se izbocka grančicom badnjaka i ispeče. Ranije se u česnicu stavljalo i sjeme drena – za zdravlje, sjeme pasulja, kukuruza, pšenice i djelovi badnjaka. Česnica predstavlja slavski kolač na Božić i kada je pečena, iznosi se za sto, okreće se kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi na onoliko djelova koliko ima ukućana. Vjeruje se da će onaj ko dobije dio česnice sa novčićem biti srećan tokom čitave godine. Nakon lomljenja, slijedi čestitanje praznika i ručak, koji je prvi mrsni obrok nakon dugog posta.

Običaj je da se na Božić nigdje ne ide u goste, jer su naredna dva dana tome namijenjena, već da porodica taj najsrećniji pravoslavni praznik provodi na okupu u toploj porodičnoj atmosferi.

Ranije su, tokom nalaganja badnjaka na Cetinju, oba mitropolita – i Amfilohije i Mihailo imali svoje poruke vjernicima.

Amfilohije: Prvi ću ponijeti kamen na Lovćen kojim ćemo oprati obraz Cetinja

Mitropolit crnogorsko- primorski Amfilohije, koji je osveštao badnjake koji su naloženi ispred Cetinjskog manastira, poručio je da je važno da se podgne crkva na Lovćenu i saborni hram na Cetinju.

“Uputio sam pismo i premijeru Dušku Markoviću za podzanje hrama katedralnog posvećenom Bogu ljubavi Svetoj Trojici da priziva i naše bližnje i daljnje, da ljubav objedinjuje i da pomiri nas nažalost zavađene Crnogorce, prvo nas ovdje na Cetinju. Ja već sam obećao da ćemo ono kamenje sa Lovćena koje je pohranjeno na Ivanovim koritima, prvi ću ja uzeti kamen da ga nosim na Lovćen, a onda za mnom sva braća Cetinjani da operemo obraz Cetinja, da vratimo Svetoga Petra u njegov hram, da ispunimo njegovo zavještanje i da skinemo njegovo prokletstvo sa svih nas”, poručio je Amfilohije.

Badnjak je ispred cetinjskog manastira naložio Krsto Martinović, koji je kazao da nalažući sveto drvo nastavlja tradiciju svojih predaka.

“Želim da čestitam ovaj veliki praznik u kojem Martinovići nalažu badnjak već 300 godina zajedno sa vama”, poručio je Martinović.

Mihailo: Amfilohije lomi mošti Svetog Vasilija Ostroškog

S druge strane, Crnogorska pravoslavna crkva nalaganje badnjaka organizovala je ispred Dvora kralja Nikole.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo čestitao je praznik, kako je kazao, maloj i slavnoj Crnoj Gori koja će uskoro postati članica Evropske unije. On je uputio i molbu vjernicima da sačuvaju svoje svetinje.

“Prije svega sad je Srpska pravoslavna crkva počela da lomi mošti Svetog Vasilija Ostroškog i da ga dijeli po Srbiji i Argentini. Molim vas povedite o tome računa, da vidimo kako ćemo sačuvati naše svetinje. Ovo su ipak istine i nećemo dozvoliti da nam se svetitelji lome na ovaj način i da se dijele po svijetu. Država Crna Gora još se nije okrenula nama da je ona naše mjesto i da se mi molimo našim svetiteljima, a oni da se mole našim svetiteljima da unište Crnu Goru i Crnogorce. Crnogorci hvala vam i neka vam je sve sa srećom”, poručio je mitropolit Mihailo.

Badnjake su na Dvorskom trgu tradicionalno naložili predstavnici porodica Martinović i Borilović iz Bajica. U njihovo ime obratio se Nikola Martinović.

“Slaveći noć Hristovog rođenja donosimo badnjak crnogorski da se na njemu ogrije i obasja sva Crna Gora, da nas izmiri sa Bogom, ljudima i samima sobom. Uz poruke mira i ljubavi nosimo i podjsećanje da za nas u Crnoj Gori nema ništa rezervno, nemamo rezervnu državu, rezervnu crkvu niti himnu, nemamo rezervnog jezika našeg ni zastave pod kojm se svi klanjamo. Crnogrci u pamet se, ne manjka ni fariseja ni judinih srebrenjaka, ali čekaćemo i dočekaćemo dan kad će jedan badnjak okupiti sve Crnogorce”, poručio je Martinović.

Nalaganje badnjaka proteklo je mirno.