Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. septembra širom svijeta. Ovaj dan ima za cilj da poveća svijest o značaju očuvanja zdravlja srca i krvnih sudova.
“Prema aktuelnim podacima godišnje u Crnoj Gori preko 1.000 građana doživi neki od oblika akutnog koronarnog sindroma- akutni infarkt miokarda ili ima nestabilnu anginu pektoris, a nešto manje od 250 pacijenata godišnje premine od koronarne bolesti.Uglavnom je riječ o pacijentima srednje i starije životne dobi”, rekla je dr Božović.
Doktorka kaže da se značajan dio ovih pacijenata nalazi u radno aktivnoj dobi i svojim radom može značajno doprinijeti kako svojoj porodici, tako i društvu u cjelini.
Kardiovaskularna oboljenja, kaže doktorka, i dalje su najčešća nezarazna bolest u Crnoj Gori i u svijetu, a među njima prednjači ishemijska bolest srca.
“Ona se najčešće ispoljava akutnim infarktom miokarda ili nestabilnom anginom pektoris, što dugoročno može dovesti do razvoja srčane slabosti kod pacijenata koji su već preležali infarkt, čime se povećava i obolijevanje i smrtnost’, ističe dr Božović.
Doktorka Božović upozorava da treba svakako obratiti pažnju i na simptome koji nas mogu upozoriti na eventualno postojanje kardiovaskularnih bolesti.
“Među njima se izdvajaju bol u grudima, naročito bol iza grudne kosti, karaktera stezanja, koji je provociran naporom ili izlaganjem hladnom vazduhu, sa propagacijom u lijevu ruku i rame, donju vilicu i trbuh, koji je praćen nedostatkom vazduha, nekada mučninom i prestaje u odmoru, sa tom razlikom da bol u grudima u akutnom infarktu je uglavnom produženog trajanja, jakog je intenziteta i može nastati u miru”, rekla je ona.
Pored toga, napominje doktorka, trebalo bi obratiti pažnju na simptome poput gušenja, prisustva otoka na nogama i brzog zamaranja, koji ukazuju na srčanu slabost.
Ističe da su značajni i simptomi poput osjećaja ubrzanog i nepravilnog srčanog rada, vrtoglavica i gubitaka svijesti koji mogu ukazivati na poremećaje ritma i sprovođenja.
Kardiovaskularne bolesti sve češće pogađaju žene u menopauzi
Doktorka kaže da se kardiovaskularne bolesti češće javljaju u muškoj populaciji, međutim, kako upozorava, učestalost kardiovaskularnih oboljenja kod žena u menopauzi i postmenopauzi se povećava i u toj dobi izjednačava sa učestalošću ovih bolesti kod muškaraca.
“Osim toga, žene u ovoj dobi nerijetko imaju lošiju prognozu i veći mortalitet od kardiovaskularnih bolesti od muškaraca, što takođe treba imati u vidu”, upozorava doktorka.
Posljednjih godina smo svjedoci da sve više mladih ljudi, u svojim četrdesetim, a čak i tridesetim godinama dožive akutni infarkt miokarda.
“Uglavnom su to mladi ljudi sa lošim navikama- pušači, sa komorbiditetima poput hipertenzije i diabetes mellitus-a, hiperlipidemije i sa porodičnim opterećenjem za kardiovaskularna oboljenja”, kaže doktorka Božović.
Moramo stoga biti svjesni, poručuje doktorka, da samo zdravim načinom života možemo spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti.
“Akutni infarkt miokarda često se desi odjednom, iznenada, neočekivano, bez prethodnih simptoma. Nažalost i jedna od manifestacija ishemijske bolesti srca je iznenadna srčana smrt koja nastupa bez prethodnih simptoma”, upozorava doktorka.
Povodom ovog dana stručnjaci i zdravstvene ustanove podsjećaju da je prevencija kardiovaskularnih oboljenja ključna.
“Najbolji način da to postignemo je da radimo na promovisanju zdravih stilova života i uklanjanju nezdravih navika. Modifikacija ishrane koja treba da bude raznovrsna i u skladu sa podnebljem gdje živimo- mediteranska, fizička aktivnost, redukcija tjelesne mase, apsolutni prekid pušenja, zadatak su svakog odgovornog pojedinca i način da smanjimo učestalost kardiovaskularnih oboljenja”, poručuje doktorka Božović
Svjetski dan srca je prilika da svako od nas razmisli o svom načinu života i preduzme korake ka zdravijem srcu.
“Mislimo na kardiovaskularno zdravlje stalno, dok smo mladi i vitalni, tako što ćemo promijeniti životne navike i održati ih zdravim, a ako već bolest nastupi, budimo i tada odgovorni, okrenimo se zdravom životu, redovnom uzimanju terapije i redovnim kontrolama ljekara”, poručuje doktorka Božović.
Preporučeno
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, sa oko skoro miliona preminulih godišnje, od čega većinu čine infarkt miokarda i moždani udar.
Video