Video
“Žene u Crnoj Gori su se u umjetnost uključile tek prije pedesetak godina kada je bio podvig biti umjetnica i tek od otvaranja Likovne akademije na Cetinju situacija počinje da se mijenja, te umjetnice zauzimaju vidljivija mjesta na likovnoj sceni i u kulturnom životu Crne Gore. Ipak podaci pokazuju da od 2006. godine do danas svega 14 umjetničkih radova u autorstvu žena je otkupio Umjetnički muzej Crne Gore, što je manje od 4 % od ukupnog broja radova. Još uvijek se ne može govoriti o zastupljenosti žena u muzejskim zbirkama i institucijama u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.
Politika je, kako dodaju, uopšteno, sfera dominacije i tzv. “krug moći“, pa je dodatno otežan ulazak ženama. Prisustvo rodnih stereotipa direktno utiče i na nedovoljnu zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama i pozicijama na visokom nivou.
“Podaci pokazuju da je tokom 2019. godine, od ukupnog broja diplomiranih na osnovnim studijama 56,7% ženskog, a 43,3% muškog pola. Magistarske studije završilo je 64,8% ženskog, a 35,2% studenata muškog pola. Sa druge strane na rukovodećim pozicijama žena ima 35,8%, a muškaraca 64,2%. Iako je posljednjih godina napravljen pomak u osvješćivanju žena o potrebi da budu više uključene u političkom životu, Crna Gora je i dalje veoma daleko od ispunjavanja međunarodnih standarda koji se tiču ravnopravne zastupljenosti polova u politici”, ističu u SŽK.
U Crnoj Gori se, od kako se vodi statistika rođenih po polu rađa manje djevojčica nego dječaka. Tako je, kažu u SŽK, i u 2019. godini od ukupnog broja rođenih 47,7% su djevojčice.
Preporučeno
“Ako uzmemo u obzir da se već godinama na 110 rođenih dječaka rađa 100 djevojčica, biće nam jasno da ih već hiljade nijesu rođene. Zbog prakse selektivnih abortusa i neravnopravnog položaja djevojčica u odnosu na dječake i prije samog rođenja, Crna Gora se našla u vrhu liste zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola. Rodni stereotipi i predrasude ne smiju biti uzrok oduzimanja prava na život, prava na jednakost, te žene ne smiju biti isključene, omalovažavane, diskriminisane, ponižene i žrtve nasilja, samo zato što su žene. Bilbordi su postavljeni u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Cetinju. Ova aktivnost sprovedena je u okviru projekta ‘Umjetnost je ženskog roda’ koji je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava”, naglašavaju u saopštenju SŽK-a.
