Konferencija ima za cilj da omogući širu diskusiju o ključnim zaključcima sa NATO Samita u Hagu i otvoreni dijalog o njihovim implikacijama na Crnu Goru, a posebna pažnja posvećena je izdvajanja za odbranu, kao i na konkretnim koracima koje bi Crna Gora mogla preduzeti u pravcu realizacije novih savezničkih prioriteta.

Događaj je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice, političkih partija, civilnog društva i medija, u cilju zajedničkog sagledavanja aktuelnih izazova, ali i prepoznavanja inovativnih načina za snaženje povjerenja u demokratske procese.

Tok konferencije:

Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorio je predsjednik ASCG, dr Savo Kentera.

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države.

,,Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano”, kazao je Kentera.

On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru. 

,,Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice “, naveo je Kentera.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa.

,,Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti”, upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse.

Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima. 

,,Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka”, kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer – ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.

Keković: Neophodna saradnja državnih organa, privrede i akademske zajednice

U nastavku se obratio i direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture ASCG, prof. dr Zoran Keković.

On je podsjetio da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.

,,Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture”, kazao je Keković.

On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice. 

,,Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu”, rekao je Keković.

Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju, Dušan Polović, istakao da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost. 

,,Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbjednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura”, kazao je Polović.

On je posjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU. 

,,Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje”, kazao je Polović.

Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti. 

,,Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo”, naglasio je Polović.

Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU. 

,,Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije”, precizirao je Polović.

Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture. 

,,Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti”, kazao je Polović.

Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada. 

,,Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine”, naglasio je Polović.

,,Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti”, zaključio je Polović.

Foto: I.K./ Standard

Potom se obratio i Ivan Stanković iz kompanija Čikom.

Foto: I.K./ Standard

Ispred Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a govorio je Ljuban Tmušić.

Foto: I.K./ Standard

Tmušić je objasnio da je vrlo važno da Crna Gora razumije šta bi to trebalo da predstavlja kritična infrastruktura.

On je kazao da u Crnoj Gori postoji oko 90 osoba u kritičnoj infrastrukturi, a da je 60 položilo ispit za operatere kritične infrastrukture.

Dodao je da se nada da će Vladi do kraja godine dostaviti Odluku o uspostavljanju kritične strukture.

Tmušić je pomenuo i knjigu o procjeni rizika.

Apostrofirao je da je jedan od zaključaka iz knjige da je potencijalni najveći rizik Luka Bar.

,,Scenario jednog kruzera u Luci Bar nas najviše plaši. Da tornado pogodi taj prostor, kao što je pogodilo, i da u tom moment imamo nekoliko hiljada ljudi na kruzeru”, istakao je Tmušić.

Naveo je da će iz ministarstva uraditi sve što može da to prevenira.

Direktor Sektora za IT Centralne banke Crne Gore, Saša Šćekić, istakao je da je prevencija bitna, ali da je jednako važna i otpornost.

Foto: I.K./ Standard

,,Fokus treba da bude na odbrani kada se problem desi”, naveo je.

Šćekić je rekao da prijetnje postaju sve komplikovanije, te da zahtijevaju sinhronizovani odgovor svih aktera.

Cerović: Strateški resursi u Crnoj Gori podložni pritiscima i pokušajima preuzimanja

U diskusiju se uključio i redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Dražen Cerović.

Foto: I.K./ Standard

On je ocijenio da Crna Gora nema dovoljno razvijene i stabilne institucije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, te da su postojeći strateški resursi često izloženi političkim pritiscima i pokušajima potcjenjivanja njihove vrijednosti.

,,Crna Gora nema svoje telekomunikacione institucije, a ni kontrolu nad izvorima vode. Elektroprivreda je još uvijek u domaćem vlasništvu, ali se aerodromi i drugi resursi permanentno onesposobljavaju kroz različite kombinacije političkih pritisaka i subverzija”, naveo je Cerović.

On je podsjetio na pokušaje da se vrijednost Luke Bar umanji kako bi lakše bila predmet kupovine. 

,,Takvi procesi dovode do toga da strateški resursi postaju izloženi manipulacijama i pokušajima preuzimanja. To su pitanja o kojima moramo otvoreno govoriti i tražiti strategiju kako da se takvim opasnostima suprotstavimo”, istakao je Cerović.

On je kao primjer naveo i telekomunikacioni sektor: 

,,Zamislite situaciju u kojoj jedan operator, kroz damping cijene i dobijanje tendera od države, faktički preuzme kontrolu nad komunikacijama cijele države. To više nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje. Zvuči vam poznato, zar ne”, istakao je Cerović.

Govoreći o uticaju meke moći, ukazao je da ona ne dolazi samo kroz ekonomske instrumente, već i kroz religijska i ideološka uvjerenja. 

,,To je kao kod autoimunih bolesti – dio organizma okrene se protiv samog sebe. Tako se i određeni segmenti državnog aparata ili društva mogu instrumentalizovati protiv sopstvene države”, kazao je Cerović.

On je upozorio da Crna Gora predstavlja posebno primjer na Balkanu. 

,,Samo na osnovu dešavanja u posljednjih pet godina mogli bismo napisati deset ozbiljnih naučnih studija. Kulminacija procesa dešava se upravo sada, pred našim očima”, rekao je.

Cerović je istakao da zakoni, uredbe i direktive jesu važni, ali da oni sami po sebi nisu dovoljni. 

,,Možete imati hiljadu zakona, ali ako nemate svijest o tome šta štitite, ako nemate strategiju i odlučnost da je sprovedete – sve ostaje mrtvo slovo na papiru”,poručio je Cerović.

Posebno je naglasio i pitanje medija, navodeći da oni u određenom smislu mogu predstavljati kritičnu infrastrukturu. 

,,U Crnoj Gori postoji značajan broj medija koji nominalno posluju ovdje, a realno zastupaju interese drugih država. To je opasnost koju ne smijemo zanemariti”, kazao je Cerović.

Na Cerovićevo izlaganje nadovezao se i Kentera, kao i sekretar Opštinskog štaba za zaštitu i spašavanje Bijelo Polje, Marko Maslovarić.

Foto: I.K./ Standard

Maslovarić je rekao da će Opština Bijelo Polje uvijek biti partner u jačanju otpornosti naše države.