Talas izbjeglica i onih koji žele da se domognu boljeg života u nekoj od zemalja Zapadne Evrope nije zaobišao ni regionalne, balkanske rute. Mimo onih koji zvanično zatraže azil nema, međutim, preciznih podataka o tome koliko je ilegalaca na razne načine pokušalo ili uspjelo da premosti lokalne granice kao usputne prepreke do „obećane zemlje“.

O tome se, uglavnom, sazna iz medija kada policija, nerijetko u regionalnim akcijama, uspije da razbije lanac krijumčara koji koriste priliku i zarađuju na tuđoj muci, nerijetko ne vodeći računa da li će neko od migranata ili izbjeglica uopšte stići gdje se zaputio.

Tako je krajem januara sreća pogledala grupu sirijskih izbjeglica i migranata iz Afrike i Azije koji su preko kanala iz Crne Gore sa plaže Jaz u neadekvatnom plovilu pokušali da se domognu italijanske obale. Plovilo se prevrnulo 29. januara na 15 milja od crnogorske obale, a nevoljnike je iz mora spasila italijanska ribarica “Erika” i dovezla ih u zeleničku luku, piše Pobjeda.

Zbog organizovanja krijumčarenja tada je pritvoren Viktor Neziraj iz Peći, nastanjen u Budvi.

Prije desetak dana Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv turskog državljanina privremeno nastanjenog u Ulcinju Mevluda Ozireka i još šest osoba, koje su bile dio regionalnog lanca prebacivanja turskih migranata u BiH, a odatle ka zemljama EU. Sumnja se da je u devet navrata tim kanalom prebačeno 28 migranata preko crnogorske teritorije. Migrantima je bio cilj da na svom putu do krajnje destinacije dopru što dalje, kako bi izbjegli obavezu zahtjeva za dobijanje statusa azilanta.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, od početka 2015. godine nešto više od 3.300 lica je zatražilo azil u našoj zemlji. Vrlo mali broj njih se zadržava jer im je Crna Gora usputna stanica.

“Tokom 2015. godine azil je tražilo 1.611 lica, u 2016. godini 335, dok je prošle godine azil tražilo 849 osoba. Od početka godine broj je porastao i do sada ih je 600 tražilo azil”, saopštio je Pobjedi direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac.

On precizira da je od više od 11.000 lica koja su zatražila azil u Crnoj Gori od januara 2007. godine, kada je uspostavljen sistem azila u našoj zemlji, 58 dobilo status izbjeglica ili dodatnu zaštitu. Od toga broja 27 je i dalje živjelo u Crnoj Gori prema podacima od 1. januara. Šofranac je pojasnio da su novim zakonskim rješenjima izmijenjene ingerencije i nadležnosti u ovoj oblasti.

Prema njegovim riječima Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca jasno definiše prava i obaveze lica koja traže azil u Crnoj Gori, uključujući i pravo na slobodu kretanja, smještaj i druga prava, i državne institucije omogućuju ta prava u skladu sa zakonskim rješenjima.

“Crna Gora je i dalje primarno tranzitna zemlja za ova lica jer najveći broj njih odlazi u druge zemlje nakon zadržavanja od par dana u Crnoj Gori “, kazao je Šofranac.

Iz kancelarije Visokog komesarijata UN za izbjeglice UNHCR pojašnjavaju da je koncept azila zapravo model pružanja međunarodne pravne zaštite.

“Najveći broj lica koja su zatražila azil u Crnoj Gori su ilegalno ušli u državu, ali za to nijesu snosili posljedice upravo jer su zatražili azil, što je u skladu sa međunarodnim standardima i crnogorskim zakonodavstvom”, navode iz UNHCR-a.

Prema riječima portparola kancelarije UNHCR u Podgorici Mensura Bajramspahića, koncept azila nije zamišljen tako da se bira zemlja azila, već se međunarodna pravna zaštita treba tražiti u prvoj zemlji koja pruža zadovoljavajuće standarde.

On je naveo da Centar za prihvat lica koja traže međunarodnu zaštitu, kojim od početka 2018. godine upravlja MUP, obezbjeđuje adekvatne smještajne kapacitete i pristup uslugama i servisima licima koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori.

Podsjetio je da je početkom aprila UNHCR, u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, otvorio Društveni centar u Spužu, u blizini Centra za smještaj lica koja traže međunarodnu zaštitu, kako bi ova lica mogla lakše da dođu i učestvuju u brojnim aktivnostima koja se organizuju za njih.

Pored standardne putanje i ulaska migranata u Crnu Goru preko Albanije, proteklih mjesec mediji su ukazali na problem koji je, po svemu sudeći, otvoren nakon aktiviranja “pljevaljske rute”.

Riječ je o migrantima koji u Crnu Goru ulaze iz Srbije ili onima koji nakon dolaska u Podgoricu idu u Pljevlja kako bi se na lakši način dokopali teritorije BiH.

Na tom području je, kako je potvrđeno i iz policije, registrovan upad migranata u kuće na seoskom području, gdje nalaze sklonište na svom proputovanju.