Istraživanje je Ministarstvo prosvjete, nauka i inovacija sprovelo od 1. do 4. oktobra u osnovnim i srednjim školama.

U posljednjih nekoliko godina, bezbjednost u školama postala je jedno od centralnih pitanja obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Sve učestaliji slučajevi vršnjačkog nasilja, vandalizma i drugih oblika ugrožavanja sigurnosti zahtijevaju dodatne mjere zaštite i prevencije.

Jedna od njih je angažovanje školskih zaštitara – praksa koja je postala sve zastupljenija, sa ciljem povećanja sigurnosti učenika, zaposlenih i imovine škole. Njihova prisutnost ima preventivni efekat, a u kriznim situacijama omogućava brzu reakciju i saradnju sa nadležnim institucijama.

Od ukupno 214 škola, anketu je popunilo 126 direktora, što predstavlja 59 odsto ukupnog broja. U uzorku su ravnomjerno zastupljene škole iz centralne, južne i sjeverne regije, čime je obezbijeđena reprezentativnost podataka.

Većina škola ima angažovanog zaštitara

Povezani članci

Društvo

Povratak dopunske nastave će zamijeniti privatne časove

Hronika

Nasilje najviše rasprostranjeno među učenicima od šestog do devetog razreda

Društvo

Mihailović: Asistenti ne mogu preuzeti ulogu psihološko–pedagoške službe; Jasavić: Problemu vršnjačkog nasilja mora se ozbiljnije pristupiti

Rezultati pokazuju da 62 odsto škola (78 od 126) ima angažovanog zaštitara, dok 38 odsto (48 škola) još uvijek funkcioniše bez njih

“Ovaj podatak ukazuje na to da angažovanje zaštitara zavisi od veličine škole, lokacije i finansijskih mogućnosti”, ističe se u istraživanju.

Direktori najčešće ističu da su glavne dužnosti zaštitara: sprečavanje nasilničkog ponašanja među učenicima (74 škole), kontrola ulaza u objekat (69), nadgledanje dvorišta i zajedničkih prostora (68), sprečavanje vandalizma i oštećenja imovine (62).

“Ovi podaci potvrđuju da zaštitari imaju višestruku ulogu u očuvanju bezbjednosti i reda u školama”, navodi se.

Efikasnost u prevenciji nasilja i vandalizma

Većina direktora ocjenjuje rad zaštitara kao djelimično (50) ili veoma efikasan (46) kada je riječ o sprečavanju vršnjačkog nasilja. Slični rezultati dobijeni su i za sprečavanje vandalizma.

“To pokazuje da je uloga zaštitara prepoznata kao važna, ali da postoji prostor za napredak – prvenstveno kroz dodatne obuke i bolju saradnju sa školskim osobljem”, navodi se.

Direktori škola istakli su deset ključnih izazova u vezi sa radom zaštitara, među kojima su najčešći: nedostatak stručne obuke i jasnih ovlašćenja, loša koordinacija sa nastavnicima i stručnim službama, česte smjene osoblja koje onemogućavaju kontinuitet u radu, nedovoljno razumijevanje uloge zaštitara od strane učenika i roditelja.

Ove slabosti pokazuju da je za dalji razvoj sistema neophodna bolja organizacija i profesionalizacija službe školskog obezbjeđenja.

Najveći broj direktora (70) smatra da je edukacija i stručna obuka zaštitara ključna za unapređenje njihovog rada.

Kao najvažniji vidovi obuke navode se: rad sa djecom i adolescentima, krizne situacije i nenasilno rješavanje sukoba, komunikacione vještine i prva pomoć.

Uvođenje specijalizovanih programa u saradnji sa Policijskom akademijom predloženo je kao jedna od najefikasnijih mjera.

Saradnja sa nastavnicima – ključna za efikasnost

Čak 87 od 114 direktora smatra da bi rad zaštitara bio značajno efikasniji ukoliko bi imali intenzivniju saradnju sa nastavnicima i upravom škole.

“Ovakav zajednički pristup doprinosi bržem reagovanju, boljoj prevenciji nasilja i većem osjećaju sigurnosti kod učenika”, ističe se u istraživanju.

Istraživanje pokazuje da većina škola u Crnoj Gori prepoznaje značaj i potrebu za zaštitarima, ali i da njihov rad treba dodatno unaprijediti.

Ključne preporuke su stručna edukacija i obuka – redovne obuke iz psihologije, kriznog reagovanja i komunikacije.

Jasno definisana ovlašćenja – uspostavljanje zakonskih normi i protokola postupanja.

Saradnja sa školskim osobljem – redovni sastanci i koordinacija sa nastavnicima, pedagogom i psihologom.

Kontinuitet kadra – stabilno angažovanje i bolje poznavanje školskog okruženja.

Vidljivost i autoritet – prisutnost u prostorima gdje su rizici najveći i razvoj preventivnog djelovanja.

Zaštitari su postali sastavni dio školskog sistema bezbjednosti u Crnoj Gori. Njihova uloga prevazilazi fizičko obezbjeđenje – oni su važan faktor u očuvanju discipline, prevenciji nasilja i izgradnji osjećaja sigurnosti među učenicima i zaposlenima. Međutim, da bi tu ulogu obavljali u punom kapacitetu, potrebno je više ulagati u njihovu edukaciju, jasne nadležnosti i sistemsku podršku.