Analiza DFC: Negativni narativi o Crnoj Gori uoči turističke sezone

Analiza DFC: Negativni narativi o Crnoj Gori uoči turističke sezone

Standard

26/06/2025

14:03

Godinama unazad, pred svaku ljetnju turističku sezonu u Crnoj Gori, dolazi do učestale pojave intenzivnih negativnih narativa u srpskim tabloidima. Narativi imaju zajednički obrazac – predstavljanje Crne Gore kao destinacije koju treba izbjegavati zbog previsokih cijena, nesigurnosti, neprofesionalnosti ugostitelja ili napetosti, pokazala je nova analiza Digitalnog forenzičkog centra (DFC). 

To je, kako kažu iz DFC, sinhronizovana propagandna kampanja koju sprovode mediji koji su pod uticajem vlasti u Srbiji i kojom se želi nanijeti ekonomska šteta Crnoj Gori.  

Analizu DFC-a prenosimo integralno: 

“Tabloidi koriste senzacionalističke naslove kojima se sugerišu problemi i dramatični događaji i stvara slika o Crnoj Gori kao nepoželjnoj i rizičnoj destinaciji. Takve kampanje mogu imati uticaj na domaće i strane turiste posebno iz Srbije, koji pod uticajem tabolidnih naslova biraju druge destinacije. Digitalni forenzički centar je prethodnih godina analizirao izvještavanje srpskih medija i ukazivao na takve propagandne kampanje i narative. I ove godine u susret turističkoj sezoni u srpskim medijima se prepoznaju već oprobane taktike propagande – senzacionalizam, tendenciozno izvještavanje, manipulacije, selektivno i pristrasno izvještavanje, stavljanje informacija u drugačiji kontest, mistifikacija i targetiranje. Portali Informer, Alo, Blic, Kurir, Srbija danas i Telegraf su u prvih dvadeset dana juna objavili 20 članaka koji sadrže neki vid manipulacije informacijama i narative u kontekstu turističke sezone u Crnoj Gori. 

Način na koji mediji u Srbiji izvještavaju o cijenama i uslovima na Crnogorskom primorju predstavlja konstruisanje medijskih narativa koji Crnu Goru sve češće prikazuju kao nepoželjnu, skupu i otuđenu destinaciju. Dominira senzacionalistički ton i preovladavaju narativi  da je Crna Gora postala preskupa i da cijene ne odgovaraju standardima prosječnog turiste iz Srbije. Uz to se kao primjeri navode pojedinačne, luksuzne lokacije, čime se stvara utisak da su te cijene pravilo, a ne izuzetak. Posebno je značajno da su u tekstovima uključeni objave i komentari sa društvenih mreža koji pojačavaju osnovni narativ. Takođe se provlači poruka da se ranije u Crnu Goru dolazilo porodično, a da je to sad postalo „elitističko ljetovalište“. 

Tekstovi sa naslovima poput Limunada k’o kilo limuna: Crnogorci derikožeMini pica paprenih 10 evra – Crnogorci debelo udaraju po ušima i U Crnoj Gori sve bezobrazno poskupelo: Cena čizkejka “bode oči” turistima jasno ukazuju na uređivačku intenciju srpskih portala s ciljem diskreditacije Crne Gore uz upotrebu grubih, kolokvijalnih pa i uvrjedljivih izraza. Tekstovi sadrže niz senzacionalističkih tvrdnji koje ne nude stvarni kontekst. Selektivno predstavljanje cijena služi isključivo da izazove ljutnju i bijes kod čitalaca i odvrati ih od ljetovanja na Crnogorskom primorju. Učestalo je i poređenje Crne Gore sa drugim destinacijama poput Italije, Azurne obale i Egipta koje se prikazuju kao bolje organizovane i jeftinije. Svrha takvih tekstova nije objektivno vrednovanje turističkih ponuda, već oblikovanje percepcije da je Crna Gora postala skuplja i lošija čak i od tradicionalno prestižnih ili egzotičnih lokacija.

Srpski portali sredinom juna izvještavali su o sporadičnim slučajevima nezakonitog služenja prstaca (vrsta školjke) u restoranima u Crnoj Gori o čemu se oglasilo i crnogorsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Iako bi tekstovi trebali da budu informativnog karaktera, već u samim naslovima se uočava senzacionalizam koji upućuje na uzbunu i skandal. Sugeriše se da je riječ o raširenoj i ozbiljnoj prijetnji, iako sami tekstovi ističu da se slučajevi dešavaju sporadično i da su pod stalnim nadzorom. Centralni narativ koji se provlači kroz tekstove objavljene na portalima AloInformer i Kurir jeste da se u Crnoj Gori ne poštuju zakoni i da se zdravlje turista dovodi u pitanje. 

U srpskim tabloidima objavljeni su tekstovi koji se bave prisustvom medvjeda u planinskim oblastima Crne Gore. Tekstovi nijesu usmjereni samo na informisanje, već imaju i funkciju odvraćanja potencijalnih turista, prvenstveno iz Srbije od putovanja u Crnu Goru. Članci se oslanjaju na zvanična saopštenja crnogorskih institucija, poput Nacionalnih parkova Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ali način na koji su te informacije prenesene i kontekstualizovane ukazuje na jasno senzacionalističku obradu teme. Članci se oslanjaju na zvanična saopštenja crnogorskih institucija, poput Nacionalnih parkova Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ali način na koji su te informacije prenesene i kontekstualizovane jasno ukazuje na zlu namjeru. U tri teksta objavljena na portalima BlicSrbija danas i Telegraf koristi se alarmantna i zastrašujuća retorika koja sugeriše da je boravak u planinskim predjelima rizičan. Stvara se atmosfera panike i straha. Naglašava se da je lokalno stanovništvo prepušteno sebi i sugeriše se da crnogorska država ne funkcioniše. Isticanje da se upozorenje odnosi i na turiste iz Srbije dodatno implicira da su upravo srpski turisti ugroženi i bi trebalo da razmisle prije nego krenu da putuju za Crnu Goru. 

U cilju širenja straha, destabilizacije turističke slike Crne Gore i jačanja narativa o nesigurnosti tabloidi koriste tragedije. Tako srpski tabloid Informer objavljuje tekst pod naslovom Turisti u strahu: Turizam Crne Gore ovog leta na testu?!. Iako se članak oslanja na stvaran i tragičan događaj, stradanje djevojke tokom parasejlinga priča se koristi za generalizaciju i narativ o haosu i kolektivnom strahu. Fokus je na izazivanju emocionalne reakcije čitalaca i širenju panike. 

Na portalu Srbija danas ponovo je aktuelizovana tema o napadu ajkule na Crnogorskom primorju. Tekst nudi osvrt na jedini zabilježeni tragični događaj iz 1955. godine prošlog vijeka, ali sa narativnom konstrukcijom koja ima funkciju da kroz emocije, mistifikaciju i senzacionalizam utiče na javnu percepciju. Tekst se gradi na nekoliko narativa od koji je dominantan onaj koji Crnogorsko primorje prikazuje kao prostor koji krije opasnosti. Iako se priznaje da su napadi ajkula u Jadranu rijetki, priča je strukturirana tako da izaziva osjećaj da je opasnost realna i moguća. Drugi važan narativ je da su mediji i državne institucije zataškavale taj događaj kako bi zaštite turistički imidž Crne Gore i na taj način se stvara nepovjerenje građana. Tekst dodatno mistifikuje događaj kroz elemente koji više pripadaju folkloru i legendi nego novinarskom izvještavanju. 

Institut za bilogiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru je 23. juna 2025. godine saopštio da je ribar dostavio fotografije mlade jedinke velike bijele ajkule koja je ulovljena i puštena na 12 kilometara od obale Crne Gore i na dubini od 115 metara. Srpski tabloid Informer je u tekstu pod naslovom Panika među kupačima: U Crnoj Gori ulovljena ajkula, evo i gde na senzacionalistički i manipulativan način izvijestio o tom događaju s ciljem da privuče pažnju čitalaca i generiše klikove. Informacija koja potiče iz kredibilnog izvora interpretirana je kroz dramatičan narativ koji sugeriše na neposrednu opasnost. 

Kampanja srpskih tabloida s ciljem opstrukcije turističke sezone u Crnoj Gori predstavlja primjer informacionog uticaja kroz medijsku manipulaciju sa ekonomskim i političkim ciljevima. Iako se korste prividno benigne teme kao što su cijene i turističke priče stvarni cilj kampanje je dugoročna destablizacija slike Crne Gore kao uspješne, samostalne i evropski orijentisane države. Pomenuti primjeri imaju zajedničku funkciju da obeshrabre turiste iz Srbije da ljetuju u Crnoj Gori i na taj način doprinesu umanjenju prihode od turizma i  narušavanju njenog imidža”. 

Ostavite komentar

Komentari (0)

X