To je saopšteno na panelu „Digitalna transformacija kao oslonac otpornosti i konkurentnosti MSP-a“, u okviru Addiko SMEvolution konferencije „Transformacija i održivi razvoj SME sektora kroz finansijske i digitalne alate“, koju je organizovala Addiko banka AD Podgorica u saradnji sa Privrednom komorom, a u partnerstvu sa kompanijom Matercard.
Suosnivač i izvršni direktor studija za interaktivni dizajn „Fleka“ Miloš Milošević, pojasnio je da je svako preduzeće posebno na svoj način i da to treba da shvate oni koji rade servise za njih.„U prvoj fazi, mi treba da razumijemo njihov biznis, koji cilj žele da postignu sa digitalizacijom i onda da zajedno napravimo proces na koji ćemo biti ponosni i jedni i drugi. Digitalizacija procesa nije da sve ono što radite u analognom svijetu samo prenesete u digitalni svijet. Tokom digitalizacije će se otkriti jako puno stvari, koje uopšte ne treba da postoje, ili će se desiti neke nove koje treba da se uvedu“, ispričao je Milošević.
Naveo je da 93 odsto od 33 miliona preduzeća na teritoriji Evropske unije ima ispod devet zaposlenih.
„Imamo nekad perecepciju da je samo Crna Gora takva, ali cijelo evropsko tržište prati taj rast“, primijetio je Milošević.
Pojasnio je da se razlozi za izazove kriju u navikama, strahu od nepoznatoga i činjenici da promjena donosi neizvjesnost.
„Ključna stvar je da mi sa sistemima moramo doći kod preduzetnika, a ne obratno. Moramo da adaptiramo sisteme za potrebe korisnika. Neko ko pokrene određene inicijative neće biti onaj koji će ubrati plodove i to je sasvim u redu. Plodove treba da ubere društvo i od vrtića treba da počnu programi da djeca znaju da upravljaju sa novcem, džeparcem“, smatra Milošević.
Vjeruje da se mora pojednostaviti regulatorni okvir, da se dozvoli i drugim igračima, sertifikacionim tijelima uz Evropske unije da učestvuju u igri i posluju u Crnoj Gori.
Izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, Valentina Radulović, najponosnija je na to što je NTC postao epicentar inovacija, dešavanja, povezivanja.
„Srž inovacija je znanje, transfer znanja, ljudi i njihovo povezivanje. Ako govorimo o mikro, malim i srednjim preduzećima, svakako oni jesu naša ciljna javnost. Imamo danas 34 tima, organizacije, kompanije ili institucije, koji su članovi zajednice. Svi su oni, najvećim dijelom, mikro preduzeća, zbog toga što smo najviše fokusirani na timove, koji prerastaju u mikro preduzeća“, rekla je Radulović.
Prema njenim riječima suština Naučno-tehnološkog parka je zajednica, koja okuplja i povezuje.
„Naučno-tehnološki park nije tim od nas 10, 12, koliko nas ima, niti možemo da pokrijemo sve potrebe, ali ono čemu težimo i što smo tek zagrebali jeste da pravimo zajednicu inovatora, da povezujemo akademiju i privredu, pokušavamo da osvijestimo činjenicu da pravimo inovacije ne zarad inovacija, nego zarad njihove primjene“, pojasnila je Radulović.
Sigurna je da je najvažnije prvo definisati problem koji treba da se riješi, a zatim da se prepoznaju adekvatni resursi koji su potrebni i da se odradi validacija tog rješenja.
„Crna Gora je ambijent, koji pokušava da kultiviše jednu inovacionu kulturu. Ali ništa ne možemo sami. Kada svi u Crnoj Gori shvatimo da su umrežavanje, povezivanje i zajednica ključni, svima će nam biti jednostavnije“, uvjerena je Radulović.
Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Poreske uprave Snežana Drobnjak, naglasila je da je digitalizacija jedan od stubova te institucije u proteklom periodu.
„Jedan od prvih projekata je upravo fiskalizacija. Smatramo da je to jedan od najuspješnijih projekata u javnoj upravi i u Poreskoj upravi. Drugi korak u digitalizaciji je uvođenje novog informacionog sistema, koji treba da zamijeni sve stare informacione sisteme. To je veoma veliki poduhvat. Sve usluge koje Poreska pruža biće digitalno postavljene- potvrde, registracije, podnošenje elektronskih prijava, kontrole, primanje svih rješenja“, pojasnila je Drobnjak.
Kazala je da su tri mjeseca nakon razvoja sistema planirana za edukaciju poreskih obveznika, kroz razne radionice i komunikacionu strategiju.
Drobnjak je istakla da su svjesni svih problema koji trenutno postoje u Poreskoj upravi, naglašavajući da su kadrovski kapaciteti jako mali.
„Imamo ukupno 25 službenika u IT sektoru, od čega se četiri službenika bave održavanjem i razvojem. Jedan od najvećih informacionih sistema u državi ima četiri službenika koji poznaju baze podataka i softvere Poreske uprave“, istakla je Drobnjak.
Direktor Odjeljenja za razvoj proizvoda, digitalnih kanala i zastupanja u osiguranju Addiko banke Aleksandar Borozan, siguran je da se mora držati korak sa trendovima ukoliko se želi odbraniti ili izgraditi bolja konkurentska pozicija.
„U dijelu efikasnosti, praćenja troškova, bez digitalizacije jako je teško boriti se sa nadolazećom konkurencijom, koja će sve prednosti da koristi. Digitalna transformacija sama po sebi nije cilj, ni destinacija, već način putovanja i način da se ide dalje“, jasan je Borozan.
Addiko banka je, kako je rekao, jako okrenuta digitalnim trendovima i digitalizacija je utkana u njenu strategiju.
„I za fizička i za pravna lica banka ima jaku digitalnu ponudu na kojoj se u kontinuitetu radi. Osnovna bazična stvar se tiče transakcionog bankarstva. Ideja je da se proces transakcija olakša koliko je god moguće. Banka je napravila i uplatne bankomate, gdje klijenti ne moraju više da čekaju u redu da uplate pazare, nego mogu nevezano od radnog vremena banke, da gotovinski dio poslovanja na efikasniji način odrađuju“, rekao je Borozan.
Govoreći dalje o digitalnoj ponudi banke, kazao je da je ponosan na dio kreditiranja malih i srednjih preduzeća, jer banka već pet godina vrlo aktivno radi i dodaje određene funkcionalnosti na procesu kreditiranja.
„U testnoj smo, finalnoj fazi, za procese izdavanja elektronskih garancija, što bi značilo da bismo konačno mogli da ponudimo klijentima da za tendere prema državi apliciraju bez odlaska u banku“, najavio je Borozan.
Preporučeno
Video