“Sa jedne strane, Pijestonica ima dosta velike obaveze prema Poreskoj upravi i dug po osnovu poreza i doprinosa koji u ovom trenutku, sa pripadajućim kamatama, iznosi nekih 11 i po miliona eura. Moram da naglasim da je to dug koji je nastao u značajno ranijem periodu, još od 2009. godine, a Prijestonica u ovom trenutku redovno plaća poreze i doprinose. Rješavanje ovog problema je višestruko značajno za samu Prijestonicu, ne samo kada govorimo o stanju duga , već prije svega što je to zakonska obaveza, a sa druge strane neophodno je i kreirati jedan ambijent kako bi ljudi odlazili u penziju u punom kapacitetu i ostvarivali svoja prava”, rekao je Borozan za RTCG.
Dodaje da Prijestonica ima dugovanje i prema Elektroprivredi Crne Gore.“Prijestonica, odnosno DOO ‘Vodovod i kanalizacija’ , ima velike obaveze prema Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju. To je takođe dug koji se gomilao, slobodno mogu reći, par decenija unazad i u ovom momentu iznosi nekih 13 miliona i 600 hiljada eura pa će dio novca dobijen izmjenama Zakona o Prijestonici biti utošen i za smanjenje tog duga”, pojasnio je Borozan.
On je kazao i da izmjene Zakona o Prijestonici ne mogu da utiču na realizaciju planiranih infrastrukturnih projekata u 2026. godini.
Preporučeno
“Ono što je planirano Programom i planom mjera razvoja Prijestonice za 2026. godinu će se nastaviti istom dinamikom. Ja, prije svega, moram još da napomenem na činjenicu da je prije samo par godina kapitalni budžet prijestonice bio nekih 5,5-6 miliona eura. U 2026. godini on je planiran 8 miliona eura. Moram da naglasim da zbog specifičnosti finansiranja same Prijestonice, i onih jedan odsto po Zakonu o Prijestonici, u najvećoj mjeri zavise od visine tekućeg državnog budžeta. Tako da mi naredne godine očekujemo uvećanje državnog budžeta, a samim tim i uvećanje dijela koji će se odnositi na kapitalne projekte”, naveo je Borozan.
Video