Janjušević je to uradio poslije sjednice Kolegijuma – samo dan nakon sjednice Odbora direktora na kojoj se, zbog pritiska Vlade, Sindikata, ali i prijetnjama tužilaštvom, privremeno odustalo od pravilnika o sistematizaciji ali i usvajanja kontroverznog stambenog pravilnika.

Kolegijum izvršnog direktora čine, pored izvršnog direktora, rukovodioci direkcija, rukovodioci sektora kao i asistenti i zamjenici izvršnog direktora, odnosno cijeli menadžment.

U dopisu u koji je Pobjeda imala uvid Janjušević obavještava menadžement da im, shodno instrukcijama izvršnog direktora, dostavlja Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, tabelarni pregled akta, organizacionu šemu i sindikalno izjašnjenje na prijedlog pravilnika.

“Zadužuju se članovi menadžmenta s obzirom na to da prijedlog novog pravilnika nije raspravljan na sjednici Odbora direktora zbog intenzivnog neadekvatnog medijskog izvještavanja – da izvrše analizu radno – pravnog statusa zaposlenih na određeno vrijeme kao i zaposlenih posredstvom Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, te da daju eventualne sugestije i prijedloge u pravcu rješavanja njihovog daljeg radnog statusa a sve u skladu sa realnim potrebama rada procijenjenim na nivou organizacionih jedinica tog društva”, citirao je u dopisu Janjušević zaključke Kolegijuma.

Stavom Kolegijuma Čađenović se jasno usprotivio zahtjevima premijera Abazovića i resornog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića da se prekine enormno partijsko zapošljavanje u CEDIS-u.

Pobjeda je ranije ekskluzivno objavila djelove novog pravilnika koji predviđa radikalno povećanje broja radnika za čak 300. Time bi se ukupan broj radnika CEDIS-a povećao na 1.926, što je za 600 više u odnosu na broj radnika koje je CEDIS imao u trenutku smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine.

Procjene Sindikata kažu da bi to dovelo kompaniju pred bankrot što bi građani plaćali astronomskim računima za struju.

U odnosu na prethodnu sistematizaciju koja je imala nešto preko 1.300 radnih mjesta, ova ima 1.926 što je povećanje za čak 626. U svakom gradu bi po toj sistematizaciji postojali koordinatori koji su direktno ispod izvršnog direktora, njih ima ukupno 18. To su ljudi koji su trenutno zapošljeni po ugovoru, inače visoki funkcioneri Demokrata koji sada rade bez sistematizovanih radnih mjesta. Po toj sistematizaciji bili su predviđeni i veći koeficijenti za gotovo sve radnike.

Čađenović je, prije samo desetak dana, kazao da su novi akt o sistematizaciji sačinili zato što postojeći nije predviđao broj zaposlenih, te je upravo on bio podložan zloupotrebama.

“U narednom periodu nema potrebe za većim angažovanjem ili masovnim zapošljavanjem. Optimalan broj angažovanih lica u raznim statusima je 1.700 i to će se zadržati u narednom periodu”, kazao je Čađenović.

Premijer Dritan Abazović je oštro upozorio kako je od CEDIS-a napravljen bastion partijskog zapošljavanja i da će Vlada to sankcionisati.

“Volio bih da otvaramo nova radna mjesta stalno, ali jesam protiv politike da određene državne kompanije koristimo kao partijske bastione. Trenutno jedna politička partija upravlja CEDIS-om, možda će sjutra upravljati neka druga, ali da se takva praksa ne bi nastavila, mislim da to moramo sasijeći u korijenu i sankcionisati. Ako se ispostavi da se radilo protiv pravila, Vlada će procesuirati svakoga, nezavisno od toga kako se ko zove, preziva ili kojoj partiji pripada”, rekao je Abazović.

Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović je kadar Demokrata i predsjednik Odbora glavnog grada te partije, a na čelu Odbora direktora je kadar DF-a Rajko Radošević. Očekuje se da oni budu smijenjeni početkom jula kada je zakazana Skupština akcionara pa se ovaj potez dovodi u vezu sa najavljenim razrješenjima.