Nije iznenađujuće što su kamatne stope na kredite u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a što se tiče kamatnih stopa na štednju, nerealno je očekivati njihovo povećanje, rečeno je Dnevnim novinama u Centralnoj banci (CBCG).

 

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi ozvaničio je 25. januara nove smjernice u monetarnoj politici te finansijske institucije. Kako je naveo, kamatne stope za refinansiranje ostaće na nuli, aktivne kamatne stope iznosiće 0,25 odsto, dok je za depozite kamatna stopa negativna, što znači da će se čuvanje sredstava u bankama naplaćivati 0,4 odsto od ukupnog iznosa.

Prema riječima Dragija, malo je moguće da one budu promijenjene do kraja godine, jer su u pitanju stimulativne mjere za evropsku ekonomiju, posebno eurozonu.

U CBCG ističu da takve kamatne stope imaju pozitivne i negativne efekte. Prije svega, one destimulišu štednju, ali podstiču potrošnju i investicije.

Prema podacima vrhovne monetarne institucije, u Crnoj Gori je prošle godine zabilježen konstantan pad prosječnih kamatnih stopa, onih po kojima se korisnici zvanično zadužuju, kao i onih po kojima bankama vraćaju pozajmljena sredstva.

“Posljednjeg dana 2017, prema preliminarnim mjesečnim izvještajima o poslovanju banaka, prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile Regulatorni kreditni biro, bile su na najnižem nivou u jednogodišnjem periodu. Iznosile su 6,16 odsto za nominalnu, odnosno 6,81 odsto za efektivnu kamatnu stopu, dok su na kraju 2016. respektivno bile 6,74 odsto, odnosno 7,45 odsto”, istakli su u CBCG.

I kamatne stope na depozite bilježile su konstantan pad tokom 2017, pa je na kraju decembra pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila je 0,69 odsto – u poređenju s krajem 2016. godine kada je bila 0,93 odsto – bilježi pad od 0,24 procentnih poena.

Depoziti banaka u Crnoj Gori sada iznose više od tri milijarde eura, pa se krediti dominantno finansiraju iz tih izvora. I sam guverner CBCG Radoje Žugić je ranije izrazio zadovoljstvo likvidnošću domaćih banaka, ali i očekivanje daljeg pada kamata na štednju, pa i negativne stope.

Iz CBCG podsjećaju kako je, uz uvažavanje jednogodišnjeg trenda i stanja na finansijskim tržištima, za očekivati dalje blago smanjenje aktivnih kamatnih stopa. U prilog tome, dodaju, idu i zadovoljavajuća likvidnost banaka i pojačana konkurencija na bankarskom tržištu.

„Što se tiče kamatnih stopa na štednju, nije realno očekivati njihovo povećanje, imajući u vidu da su banke visoko likvidne. Podsjećamo, likvidna sredstva banaka iznose preko jedne milijarde eura. Činjenica je i da na međunarodnom finansijskom tržištu postoje negativne kamatne stope na likvidna sredstva“, zaključuju iz CBCG.