Ovakav raskorak gdje imamo više transakcija, ali manje vrijednosti je pokazatelj ozbiljnog slabljenja platežne moći. Potrošači, bilo da su turisti ili domaći građani, sve češće pribjegavaju sitnim kupovinama, dok velike izdatke izbjegavaju. To je prvi signal da se ekonomski model baziran na rastu potrošnje suočava sa ograničenjima.
TURISTI DOLAZE, ALI OSTAJU KRAĆE I TROŠE MANJEU prilog ovakvoj ocjeni govore i podaci Monstata. U prvoj polovini 2025. Crna Gora je imala 940.771 turistički dolazak – oko 55 hiljada više nego u istom periodu lani – ali broj noćenja pao je za 272.514.
Dakle, nominalno više posjetilaca, ali kraći boravci i manja potrošnja.
Ovo je zabrinjavajući trend, jer Crna Gora svoj ekonomski model zasniva upravo na dužini boravka i potrošnji turista, a ne samo na njihovom dolasku.
Struktura podataka otkriva dodatne slabosti: u kolektivnom smještaju dolasci jesu porasli za 4,2 odsto, ali noćenja su pala za jedan odsto. U individualnom smještaju kontrast je još izraženiji – više turista (+10,3 odsto), ali 7,9 odsto manje noćenja. Budva, kao najvažnija turistička destinacija, bilježi rast dolazaka od 2,3 odsto, ali pad noćenja od 4,3 odsto, što može značiti da turisti sve češće koriste kraće “vikend aranžmane” i ostavljaju manje novca u lokalnoj ekonomiji.
ŠTA OVO ZNAČI ZA SEZONU I EKONOMIJU?
Kombinacija pada vrijednosti transakcija i skraćenih turističkih boravaka upućuje na dva ključna zaključka:
- Platežna moć turista slabi. Iako je broj posjetilaca veći, njihova potrošnja je manja, što direktno smanjuje prihod ugostitelja, hotelijera i trgovaca.
- Građani Crne Gore takođe troše manje. Pad vrijednosti platnog prometa ne može se objasniti samo turistima – on ukazuje i na to da domaća potrošnja trpi pritisak inflacije i rasta cijena, što primorava građane na racionalizaciju.
Ovo je posebno problematično jer Crna Gora nema snažan industrijski ili izvozni sektor koji bi mogao amortizovati slabije rezultate turizma. Ako se negativni trend potvrdi i u avgustu, najjačem mjesecu sezone, država bi mogla ostati bez značajnog dijela planiranih prihoda.
Podaci iz jula i prvih šest mjeseci ove godine razotkrivaju paradoks crnogorske ekonomije, jer brojke izgledaju impresivno kada se posmatraju dolasci i transakcije, ali njihova suština tj. vrijednost pada.
Preporučeno
Ovo je jasan znak da ekonomski rast nije održiv i da Crna Gora mora hitno razmišljati o modelu razvoja koji neće zavisiti samo od masovnog turizma i sitne potrošnje, već od jačanja produktivnih sektora i povećanja kupovne moći građana.
Video