EBRD već godinama aktivno podržava razvoj malih i srednjih preduzeća u regionu kroz investicije, savjetodavne programe i projekte koji podstiču zelenu tranziciju i modernizaciju lanca vrijednosti hrane.
POBJEDA: Kako ocjenjujete potencijal Zapadnog Balkana, posebno Crne Gore, u privlačenju investicija u prehrambeni sektor?GRGIĆ: Zapadni Balkan, a naročito Crna Gora, posjeduju veliki, još uvijek nedovoljno iskorišćen potencijal. Strateški položaj regiona, rastući turistički sektor i sve veća potražnja potrošača za kvalitetnim domaćim proizvodima čine ga izuzetno privlačnim za ulaganja u agro-prehrambeni sektor.
Iako se zemlje regiona i dalje suočavaju sa strukturnim izazovima i spoljnim pritiscima, vidimo brojne prilike i snažan zamah kada je riječ o razvoju kratkih lanaca snabdijevanja hranom, naročito u segmentima organske i funkcionalne hrane, kao i lokalnih inicijativa u preradi. To se posebno odnosi na proizvodnju i preradu voća i povrća.
Naše nedavne investicije i savjetodavni programi odražavaju povjerenje u dugoročni potencijal regiona. Tokom posljednjih pet godina, u saradnji sa partnerima iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), radili smo sa malim i srednjim preduzećima u sektoru poljoprivrede i prehrane u regionu, pomažući im da diverzifikuju izvozna tržišta i unaprijede prodajne mogućnosti. Ova podrška uključivala je niz stručnih vebinara i digitalnih vodiča, mentorske sesije i studijske posjete za lokalne proizvođače iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
POBJEDA: EBRD je snažno prisutan u regionu kada je riječ o podršci prehrambenoj industriji i agrobiznisu. Na koje segmente lanca vrijednosti se trenutno najviše fokusirate?
GRGIĆ: Region Zapadnog Balkana oduvijek je bio u fokusu operacija EBRD-a. Upravo zato organizujemo i poslovne forume poput Consumer Rules Summita, koji smo održali u Tivtu 29. i 30. septembra, kao dio serije događaja koje svakih nekoliko godina priređujemo u regionu. Ti forumi su prilika da okupimo najistaknutije privrednike iz zemalja regiona, razmijenimo ideje, definišemo investicione prioritete i suočimo se sa zajedničkim izazovima.
Priče lokalnih biznisa su nam izuzetno važne. Želimo da čujemo šta funkcioniše, šta ne, i kako ih možemo bolje podržati. Kao rezultat toga, naše angažovanje u sektoru hrane i agrobiznisa obuhvata čitav lanac vrijednosti – od primarne proizvodnje, preko prerade, logistike, maloprodaje i distribucije.
Prije svega, mi smo banka koja podržava privatni sektor i ponosni smo što smo jedna od najiskusnijih institucija kada je riječ o podršci privatnim kompanijama. Jedan od naših strateških prioriteta jeste podrška kompanijama u oblasti ekološke održivosti. Podržavamo ulaganja u održive poljoprivredne prakse, zelene tehnologije i uvođenje standarda koji smanjuju emisije i povećavaju efikasnost korišćenja resursa.
Na taj način kompanijama pomažemo ne samo da bolje upravljaju rizicima, već i da postanu otpornije i konkurentnije na savremenom tržištu. Naš cilj je da modernizujemo prehrambene sisteme i lance vrijednosti na sveobuhvatan način, tako da budu otporni, inkluzivni i ekološki održivi.
POBJEDA: Koje su najčešće prepreke s kojima se suočavate pri finansiranju kompanija u ovom sektoru – da li su to pitanja zemljišta, infrastrukture, ili poslovnog ambijenta?
GRGIĆ: Sva tri faktora imaju značajnu ulogu. Fragmentacija zemljišta često otežava obezbjeđivanje kolaterala i dugoročno planiranje investicija. Ograničenja u infrastrukturi, naročito u ruralnim područjima, usporavaju efikasnu logistiku i pristup tržištima. Regulatorno okruženje takođe može biti nedosljedno, posebno za mala i srednja preduzeća koja se suočavaju sa zahtjevima u oblasti bezbjednosti hrane i izvoza.
Da bi se ovi izazovi prevazišli, EBRD kombinuje finansijske instrumente sa tehničkom podrškom i podrškom reformama, kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za privatne kompanije. Na primjer, u saradnji sa FAO i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, radili smo na jačanju veza između proizvođača voća i povrća i lokalnih kupaca – od prerađivača i maloprodajnih lanaca, do veletrgovaca i izvoznika – kroz konsolidaciju ponude i unapređenje standarda kvaliteta.
Kao rezultat, razvili smo smjernice za lokalno snabdijevanje, koje poboljšavaju pristup tržištu za proizvođače hrane u Crnoj Gori i povećavaju njihovu konkurentnost. Iako su ove smjernice prvobitno razvijene za Crnu Goru, mogu se prilagoditi i drugim zemljama koje žele da unaprijede komercijalne odnose između maloprodajnih lanaca i lokalnih dobavljača.
POBJEDA: Održivost je postala centralna tema prehrambene industrije. Kako EBRD kroz projekte stimuliše prelazak ka zelenim tehnologijama i smanjenju emisija u ovoj oblasti?
GRGIĆ: Održivost je u samom središtu naših prioriteta i Strategije EBRD-a za sektor agrobiznisa. Ovaj region predstavlja jednu od ključnih tačaka kada je riječ o klimatskim promjenama – suočava se sa sve češćim i intenzivnijim toplotnim talasima, požarima, sušama i poplavama. Ono što danas nazivamo „zelenom tranzicijom“, a što je posebno važno za agro-prehrambeni sektor, više nije opcija – već nužnost.
Kompanije moraju da integrišu principe održivosti u sve segmente poslovanja – od operacija i proizvoda, do alata, strategije i razvoja vještina. Ovakav pristup pomaže kompanijama da budu otpornije, konkurentnije i da dugoročno ostvare bolje poslovne rezultate.
EBRD podržava kompanije u ovom procesu kroz niz finansijskih i savjetodavnih instrumenata, uključujući kredite povezane sa održivošću, grantove za unapređenje energetske i resursne efikasnosti, alate za uvođenje principa cirkularne ekonomije, kao i nove digitalne tehnologije.
Na primjer, trenutno u Srbiji sarađujemo sa kompanijama na primjeni daljinskog nadzora (remote sensing) radi praćenja uticaja poljoprivrednih praksi na životnu sredinu, efikasnije primjene đubriva, kao i korišćenja biomase.
POBJEDA: Sve više kompanija ulaže u lokalnu preradu i ,,kratke lance snabdijevanja“. Koliko su takvi modeli zaista konkurentni u poređenju sa velikim uvoznim sistemima?
GRGIĆ: Lokalna prerada i kratki lanci snabdijevanja donose posebne prednosti u pogledu otpornosti, slijedivosti i povjerenja potrošača. Oni mogu smanjiti zavisnost od nestabilnih globalnih tržišta i doprinijeti smanjenju ugljeničnog otiska. Iako možda nemaju ekonomiju obima kao sistemi zasnovani na uvozu, lokalni lanci stvaraju mogućnosti za kompanije da razviju strategije vertikalne integracije.
Primjećujemo da kratki lanci snabdijevanja postaju sve konkurentniji, i to zahvaljujući rastućim preferencijama potrošača za lokalnim i održivim proizvodima. Na Consumer Rules Summitu u Tivtu ove godine, regionalni poslovni lideri istakli su da nearshoring i lokalna adaptacija značajno doprinose jačanju konkurentnosti kompanija iz regiona.
Takođe je naglašeno da ovaj pristup može biti dio rješenja za suočavanje sa smanjenom potražnjom iz zemalja Evropske unije, sa kojom je region neraskidivo povezan, kao i sa nestabilnostima koje trenutno karakterišu globalna tržišta.
POBJEDA: Da li EBRD planira nove programe podrške za male i srednje proizvođače hrane u kontekstu klimatskih izazova i tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji?
GRGIĆ: Mala i srednja preduzeća (MSP) predstavljaju okosnicu prehrambenih lanaca vrijednosti u regionu i zato kontinuirano širimo našu podršku tim kompanijama u svim zemljama u kojima poslujemo.
Pored direktnog finansiranja MSP-ova, u septembru ove godine potpisali smo prvi projekat u Srbiji u okviru naše šeme podjele rizika sa bankom Banca Intesa. Ovaj instrument nam omogućava da dodatno ojačamo prisustvo u zemlji kroz saradnju sa lokalnim bankama i obezbijedimo pristup finansiranju i mogućnosti za rast lokalnim malim i srednjim preduzećima.
Takođe, sarađujemo sa većim agro-prehrambenim kompanijama na finansiranju lanaca snabdijevanja, nudeći ESG-povezane podsticaje. Ovim instrumentom obezbjeđujemo pristup finansiranju za naredni nivo njihovih dobavljača, koji su gotovo u potpunosti MSP preduzeća.
Pored finansijske podrške, sa njima radimo i kroz savjetodavne projekte koji obuhvataju oblasti kao što su: održive poslovne prakse, korporativno upravljanje klimatskim rizicima, digitalno učenje, pametne poljoprivredne tehnike i razvoj MRV sistema (monitoring, reporting, verification), kao i smanjenje otpada od hrane.
EBRD ima kancelariju u Podgorici, kao i u svim glavnim gradovima regiona, sa posvećenim i stručnim timovima koji rade sa MSP preduzećima i pružaju im podršku prilagođenu njihovim potrebama.
POBJEDA: Koji bi bili vaši prioriteti kada je riječ o razvoju agrobiznisa u Crnoj Gori u narednih pet godina?
GRGIĆ: Prioriteti koji su trenutno najvažniji odnose se na jačanje kapaciteta za lokalnu preradu unutar kratkih lanaca snabdijevanja. To podrazumijeva unapređenje hladnih lanaca i logistike, što zauzvrat zahtijeva dodatna ulaganja u ruralnu infrastrukturu. Takođe, jedan od fokusa je podrška proizvodnji hrane više vrijednosti i organskog porijekla, koja poštuje prirodu i u potpunosti je usklađena sa prirodnim potencijalima Crne Gore. Da bi se to postiglo, neophodno je poboljšati pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća, kao i obezbijediti regulatorni okvir koji podstiče inovacije i održivost.
Prioriteta je mnogo, ali poslovni ambijent za agro-prehrambene proizvođače mijenja se izuzetno brzo. Ekonomski pritisci i dalje su prisutni – inflacija, iako donekle ublažena, ostaje uporna, troškovi energije i dalje smanjuju profitne marže, a izvoznici se bore da zadrže konkurentnost.
Da bi se ti izazovi prevazišli i istovremeno ostvarili pomenuti prioriteti, ne možemo djelovati sami. EBRD je institucija koja može poslužiti kao poveznica svih aktera u sektoru, kako bi zajedno doprinijeli ostvarenju zajedničkih ciljeva.
Za nas su partnerstva ključna za postizanje stvarnog uticaja – partnerstva sa privatnim sektorom, velikim i malim kompanijama, strukovnim udruženjima, javnim sektorom, kao i sa drugim investitorima i međunarodnim institucijama.
POBJEDA: Šta biste poručili domaćim proizvođačima i distributerima koji žele da postanu partneri međunarodnim institucijama poput EBRD-a?
GRGIĆ: EBRD nije samo finansijer – mi smo strateški partner posvećen pomaganju kompanijama da rastu na održiv način. Privatni sektor, s druge strane, ne ulaže samo u ova tržišta, već stvara vrijednost, nova radna mjesta, povezuje region sa svijetom i pokreće inovacije.
Podstičemo lokalne proizvođače da nam se obrate već u ranim fazama, da istraže naše savjetodavne usluge i razmotre na koji način poslovanje mogu uskladiti sa međunarodnim standardima.
Svjesni smo da region ima brojne izazove, ali jednako tako i jasne prilike. Vidimo domaće kompanije koje se šire na regionalnom i globalnom nivou. Vidimo region koji ima konkurentske prednosti u vještinama, digitalnim kapacitetima, troškovima i strateškoj blizini razvijenim tržištima.
Preporučeno
Vidimo privatni sektor koji ima sposobnost da inovira, prilagođava se i donosi rješenja uprkos svim pritiscima. Njihove ideje i inicijative, u kombinaciji sa našom finansijskom podrškom, mogu dovesti do dugoročnih partnerstava i stvarnog uspjeha.
Video