Iz Turističke organizacije Budva kazali su nam da broj turista svakodnevno raste i da prema posljednjim podacima u tom gradu boravi 29.030 turista, od čega je njih 14.611 smješteno u privatnom, a 13.902 u hotelskom smještaju. Dodaju da u Budvi u hotelskom smještaju boravi 544 građana iz Crne Gore, te da nije zanemarljiv ni broj onih koji borave u privatnom smještaju, kod rodbine ili u svojim vikend stanovima.

Statistički gledano, u hotelskim smještajima boravi oko 3,91 odsto građana Crne Gore, dok preostali dio čine strani državljani, a razlozi za to, prema mišljenju većine građana, zajednički su – rast cijena ljetovanja.

Na pitanje kako se kreću cijene hotelskih usluga, iz Turističke organizacije Budva navode da su cijene više u odnosu na prošlu godinu sedam do 20 odsto, a sve, kako ističu, u skladu sa ekonomskom situacijom.

„U hotelima sa tri zvjezdice cijene su od 28 do 46 eura po osobi, u hotelima sa četiri zvjezdice od 37 do 140 eura, a u hotelima sa pet zvjezdica od 160 do 270 eura po osobi na bazi noćenja sa doručkom. Cijene se odnose na standardne dvokrevetne sobe i zavise od raspoloživosti kapaciteta u određenom periodu. U privatnom smještaju, cijene u dvokrevetnoj sobi će se u toku ljetnje sezone kretati od 20 do 50 eura po osobi, a najam apartmana za četvoročlanu porodicu iznosi od 50 eura pa na više, a sve u zavisnosti od kategorije i lokacije objekta“, kazali su iz TO Budva.

U Opštini Kotor situacija je slična kada je u pitanju struktura gostiju, jer najveći dio turista čine stranci.

„Kada govorimo o najzastupljenijim gostima, struktura se malo razlikuje među gostima koji borave u hotelskom i onih koji borave u privatnom smještaju, te su među gostima koji borave u privatnom smještaju najbrojniji oni iz Rusije, Srbije, Turske i Velike Britanije, dok među gostima koji biraju hotelski smještaj prednjače gosti iz Velike Britanije, Kine, Njemačke, Francuske, Švajcarske, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Kine, Izraela. Takođe, najveći broj gostiju je životne dobi od 18 do 35 godina (njih 39,50 odsto) a zatim slijede oni životne dobi od 36 do 45 godina (16,41 odsto)“, navode iz TO Kotor.

Dodaju da je prema podacima kojima raspolažu, jako mali odziv domaćih turista, koji se, kako objašnjavaju, najčešće opredjeljuju za kratke izlete.

„U toku juna u privatnom smještaju od ukupnog broja gostiju samo 0,002% su činili gosti iz Crne Gore, a približno isti je i njihov procenat zastupljenosti među gostima koji borave u hotelskom smještaju. Stoga, možemo reći da je među gostima koji ostvaruju noćenja u našem gradu vrlo mali procenat ljudi iz Crne Gore u odnosu na strane državljane, te da su, možda, brojniji među izletnicima“, objašnjavaju iz TO Kotor dodajući da građani mogu ostvariti neke benefite dolaskom u njihov grad.

Kako objašnjavaju, u saznanju su da neki od ugostiteljskih objekata u gradu cijene prilagođavaju lokalnom stanovništvu na način što obračunavaju određeni popust. U fazi je, kažu, pripreme i gradska kartica „Volim Kotor“ koja će biti dostupna za preuzimanje svim mještanima Kotora, a koja će im omogućiti određene povoljnosti u objektima iz raznih grana lokalne privrede.

Za razliku od Budve, cijene smještaja u Kotoru, kako su nam saopštili, nijesu uvećane u odnosu na prošlu godinu, a variraju u zavisnosti od kategorije hotela.

„U privatnom smještaju cijene se kreću od 35 do 210 eura, a u hotelskom smještaju od 70 do 500 eura“, kazali su iz TO Kotor.

Turistička sezona na sjeveru počela je s zakašnjenjem, ali iz Turističke organizacije Žabljak su ambiciozni kada je u pitanju ostatak sezone. Kako objašnjavaju, posljednjih dana je primjetan osjetniji priliv turista, te su njihova očekivanja da će jul i avgust imati odličnu posjećenost.

„Glavni gosti su uglavnom emitivna tržišta koja smo imali prije COVID-a 19, s tim što je povećan broj posjeta sa trzišta Velike Britanije i prisutnost turista iz Saudijske Arabije, u malom procentu, za razliku od prethodnih godina, kada nijesu bili prisutni. Najviše posjeta je ostvareno sa tržišta: Njemačka, Srbija, Rusija, Holandija, Velika Britanija, Francuska“, ističu iz TO Žabljak.

Kada je riječ o cijeni turističko-ugostiteljskih usluga u odnosu na prošlu godinu, kako navode, cijene su uvećane od 10 do 20 odsto, u zavisnosti od objekta. Dodaju da je najveći uticaj na povećanje cijena imala inflacija ili generalno skok cijena u svim segmentima.

S obzirom na to da u nekim od najaktuelnijih lokacija u Crnoj Gori većinski borave strani državljani, razgovarali smo sa lokalnim stanovništvom, kako bismo čuli mišljenje o tome kako oni gledaju na ovu sezonu, te da li je ljetovanje luksuz imajući u vidu cijene smještaja.

Riječ građana: Da li je ljetovanje luksuz?

Đorđe R. smatra da ljetovanje predstavlja luksuz za domaće turiste, dodajući da to nije slučaj samo ove godine, već i svake prethodne.

„Ljetovanje jeste luksuz, i to ne samo ove godine, nego i svake prethodne. Trenutne cijene su velike i standard je veći u odnosu na prethodne godine. Ali, mi smo svi ovdje kao u Beču, trošimo dok sve ne potrošimo“, istakao je Đorđe R.

Prema riječima sugrađanke A. Smailović, ljetovanje je potreba za čovjekovo mentalno zdravlje i cjelokupni organizam, ali gledano sa finansijske strane, smatra da je luksuz, naročito za veće porodice, za ljude iz radničke klase.

„Ako se pod ljetovanjem podrazumijeva da negdje neko ode na dva dana van svog grada, vrlo vjerovatno da sebi može priuštiti to zadovoljstvo, ali ako se pod ljetovanjem podrazumijeva poći negdje na 15 dana ili mjesec, to je već diskutabilno“, dodaje Smailović.

Slično mišljenje dijeli i sugrađanka Ivana Popović: „Ljetovanje za naše ljude je definitivno luksuz. Umjesto da našim ljudima budu ponuđene neke povoljnosti, cijene su enormno visoke, kako na primorju, tako i na sjeveru zemlje. Nezadovoljna sam ponudom u potpunosti. Izgleda da naši građani sebi mogu da obezbijede samo izlet na jedan dan, a ljetovanje na duže staze ne dolazi u obzir“, tvrdi Popović.

Još jedna sagovornica portala Dnevno.me Radmila M. nije krila nezadovoljstvo cijenama.

„S obzirom na to da znamo kakve su nam cijene hrane smještaja i svega što nam je neophodno, ove godine ljetovanje na moru za mnoge je luksuz“.

Sugrađanka Dobrana K. za portal Dnevno.me kazala je da za određeni dio naših građana ljetovanje jeste luksuz, pogotovo ako se govori o nekom dužem vremenskom periodu i za cijelu porodicu.

„Porodice čiji članovi rade za minimalac, nakon plaćanja osnovnih računa, teško da mogu priuštiti ljetovanje na primorju koje je iz godine u godinu sve skuplje“, dodala je Dobrana.

Sergej Radičević kaže da imajući u vidu veliku inflaciju i porast cijena, za mnoge porodice sa djecom ljetovanje postaje luksuz.

„Da bi otišli na more ljeti, četvoročlana porodica za tri dana mora izdvojiti otprilike najmanje 250 eura, što je pola nečije mjesečne plate, a mjesec nema samo ta tri dana, već 30 dana. Ali, takođe, kada sagledamo cjelovitije, danas sve više mladih ljudi putuje, zbog niskobudžetnih letova i pristupačnosti karata, što ljetovanja čini više pristupačnim ljudima koji su mladi i žive sami, da sebi mogu priuštiti nekoliko dana odmora“, smatra Radičević.

Sa druge strane Milena Popović i Nenad S, dijele malo drugačije mišljenje od prethodnih sagovornika. Oni navode da ljetovanje ne mora biti luksuz, već da je odmor potreba.

„Da li je ljetovanje luksuz zavisi kako koja osoba gleda na to. Mnogi žive za to ljetovanje, da bi se odmorili od svakodnevnih obaveza, da bi proveli vrijeme sa svojim najbližima. To je period kad se većina može vidjeti sa svojima iz inostranstva, tako da smatram da ne mora biti luksuz, već period odmora sa svojima, odnosno potreba“, kazala je Milena Popović.

Nenad ističe da ljetovanje nije luksuz, jer bi preko godine trebalo izdvojiti makar malo vremena za sebe.

„Ipak, živimo i radimo preko cijele godine. Ne treba to gledati samo sa materijalne strane, ljetovanje sa sobom donosi i zdravstveni i fizički odmor od svega što nam se desi tokom godine, tako da ako čovjek ima primanja, mislim da i nije neki luksuz“, rekao je Nenad S.