Preporučeno
„Stanje javnog duga na kraju 2017. godine iznosi oko 65, 1 odsto i sačinjavao ga je državni dug koji je iznosio oko 62 odsto i dug lokalne samouprave koji je iznosio oko 3,1 odsto. Neto javni dug na kraju 2017. godine uzimajući u obzir i depozite iznosio je 63, 45 odsto BDP-a. U istom periodu kao što smo naveli državni dug kao što je već rečeno iznosio je oko 62 odsto, dok je državni dug umanjen za depozit iznosio oko 60,3 odsto“, rekao je Darmanović.
On je istakao da se spoljni dug tokom 2017. godine najviše uvećao zbog povlačenja sredstava za kapitalne projekte u iznosu od oko 180 miliona eura, od čega najviše za Autoput po osnovu kineskog kredita i dodao da se Vlada zadužila i za finansiranje budžeta u iznosu od oko 190 miliona eura.
„Što se tiče unutrašnjeg duga, unutrašnji dug se povećao za nekih 13 miliona eura, najviše zbog zaduženja za potrebe finansiranja budžeta. U isto vrijeme, garancije su iznosile oko 7,4 odsto BDP-a i one bilježe dalji pad u odnosu na raniji period, što je i politika Vlade da smanjuje izdate garancije, smaim tim i normalno da se smanjuje rizik koji država ima po osnovu ovih aranžmana“, rekao je Darmanović.
On je saopštio da je Vlada na današnjoj sjednici donijela i srednjoročnu Strategiju upravljanja javnim dugom, u periodu od 2017. do 2020. godine, istakavši da je cilj i prioritet Vlade u naredne tri godine da snizi dug u okviru Mastrihtskih kriterijuma , te da on iznosi ispod 60 odsto.