DIGITALNI KOLAPS: Softver Poreske uprave od 10 miliona i dalje ne funkcioniše – firmu koja ga je izradila SAD označile kao nepodobnu

DIGITALNI KOLAPS: Softver Poreske uprave od 10 miliona i dalje ne funkcioniše – firmu koja ga je izradila SAD označile kao nepodobnu

I. Đoković

19/01/2026

13:07

Poreska uprava Crne Gore uložila je više od 10 miliona eura u novi softver za digitalizaciju svojih servisa, ali sedam dana nakon pokretanja i obećanja iz Poreske uprave da bi sistem konačno treba da profunckioniše do danas se to nije desilo. Prema nezvaničnim saznanjima portala Standard zbog ovog problema sa novim sistemom firme ne mogu podnijeti PDV prijave, IOPPD prijave, niti prijaviti zaposlene, dok se novi privredni subjekti ne mogu registrovati preko nove digitalizovane usluge. Takođe, onemogućeno je izdavanje potvrda o izmirenim poreskim obavezama, što onemogućava učešće u tenderima ili produženje radnih i boravišnih dozvola.

Novi sistem je najavljivan već dvije godine, a ugovor sa firmom ”Lanaco” iz Banja Luke potpisan je još 2023. godine, na isteku mandata Vlade Dritana Abazovića.

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) Poreske uprave (PU) trebalo je sa primjenom konačno da počne 12. januara, međutim sistem u punom obimu i dalje nije funkcionalan.

Problemi koji su korisnici prijavili odnose se na firme koje trenutno ne mogu da podnesu PDV prijave, kao ni IOPPD prijave, a trenutno je nemoguće dobiti ni potvrde o izmirenim poreskim obavezama, što za direktnu posljedicu ima da komanije ne mogu učestvovati na tenderima kao ni produžiti radne dozvole za svoje radnike.

Povodom ovog problema Portal Standard je uputio pitanja Poreskoj upravi i očekuje odgovore o razlozima kolapsa.

KO STOJI IZA FIRME LANACO

Lanaco, firma u vlasništvu je Nebojše Ninića, jednog od osnivača SNSD-a, ključni je dobavljač IT usluga u javnom sektoru Republike Srpske i BiH, sa stotinama ugovora vrijednim desetine miliona KM.

Kompanija je povezana s firmom Prointer i često je dobijala poslove u institucijama pod različitim nivoima vlasti, ponekad kao jedini ponuđač, što je izazivalo optužbe o favorizovanju i netransparentnim tenderskim procesima.

Prema pisanju medija iz republike Srpske, nakon što se firma Prointer koja je bila u bliskim vezama sa Miloradom Dodikom našla na listi američkih sankcija, poslove te firme preuzela je firma Lanaco i to po principu copy-paste.

Prema podacima koje su objavili mediji u RS, Lanaco je u vrlo kratkom roku sklopio gotovo 300 ugovora finansiranih javnim novcem ukupne vrijednosti oko 35 miliona KM u institucijama širom Republike Srpske i BiH, nakon što je Prointer, ranije najveći dobavljač IT usluga, praktično izgubio mogućnost poslovanja zbog američkih sankcija.

Ti ugovori obuhvataju širok spektar poslova, uključujući tehničku podršku za Oracle opremu i nadzor korisničkih IT servisa u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, poslove IT opreme u školama gdje je Lanaco često bio jedini ponuđač, održavanje jedinstvenog informacionog sistema Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, održavanje data centra i sigurnosnih sistema za Poresku upravu RS, kao i poslove sa javnim preduzećima poput Elektro Hercegovina, Elektrokrajina i Elektro Bijeljina.

Ova praksa javnih nabavki, gdje Lanaco često posluje kao jedini ponuđač, izazvala je brojne kritike o mogućem favorizovanju i nedostatku transparentnosti, posebno u institucijama gdje su funkcioneri povezani sa SNSD-om ili političkim strukturama.

LANACO POD LUPOM AMERIČKIH VLASTI

No, za Crnu Goru, koja je od ove firme za više od 10 miliona eura dobila novi IRMS sistem problem može biti i činjenica da je Lanaco baš kao i prijateljska firma Prointer predmet interesovanja američkih vlasti, uz jedinu razliku što je Prointer sankcionisan a Lanaco označen kao nepodoban poslovni entitet.

Ipak, imajuči u vidu kontroverze koje prate Lanaco, najveća zabrinutost može ležati u činjenici da su za ovu kompaniju iz Republike Srpske, koja je izradila IRMS, postali dostupni svi lični podaci građana Crne Gore, uključujući brojeve ličnih karata, matične brojeve, adrese, podatke o zaposlenju i druge osjetljive identifikacione podatke.

Izvor (naslovna fotografija): Screenshot

Ostavite komentar

Komentari (0)

X