Počelo je! Znate li za onaj novac koji su vam šalterski radnici u bankama uzimali uz obrazloženje “Ako nemate sad, odbićemo vam od kredita”? Standard saznaje da su na sjeveru Crne Gore nedavno “pale” tri prvostepene presude osnovnih sudova po kojima će banke klijentima MORATI DA VRATE novac koji su uzele pod stavkom “trošak obrade kredita”. To praktično znači – dok su tim ljudima obrađivali kredite, “obrađivali” su i njih i to nizašta.
Ipak, ne treba se prerano radovati.
S obzirom na to da su posrijedi prvostepene presude, detalji nijesu poznati, jer se one objavljuju tek pošto postanu pravosnažne. Za očekivati je da će se banke žaliti, a iz Udruženja banaka su, kako su mediji ranije objavili, tražili od predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da zauzme stav o zakonitosti naplate troškova obrade kredita. Medenica, za sad, nije ništa odgovarala.
A, i u Udruženju banaka ćute kao zaliveni.
Standard od 4. jula (dakle – 20 dana) čeka odgovore na pitanja od kojih je najzanimljivije kako odgovaraju na pojedine optužbe da je posrijedi fiktivan posao, odnosno izmišljotina jer se, navodno, prilikom “obrade” koja se naplaćuje i mimo kamate, ne radi ništa.
Možda je i normalno što ćute jer niko od nas građana nikad niko nije vidio ili ukapirao šta to taj šalterski radnik radi dok “obrađuje kredit”? Je li to fizički ili psihički posao ili ljudi samo treba da uzmu digtron u ruke i izačunaju koliko će para, kako narod vjeruje, nizašta da nam uzmu?
Osim toga, banke nas ne tretiraju isto – ako uzmemo kredit od 5.000 eura, naplatiće nam, u prosjeku, oko 90 eura, a ako uzmemo kredit od 50.000 eura uzeće nam blizu 1.000. Koja je razlika? Ima li više posla ako je kredit veći?
Osim privatnih bankara, sve smo to pitali Centralnu banku Crne Gore koja nam, očekivano, ni na jedno pitanje nije direktno odgovorila. Recimo, njihov odgovor na pitanje znaju li koji to konkretan posao podrazumijeva obrada kredita (je li to fizički ili tehnički posao ili podrazumijeva izračunavanje procenta uz pomoć digitrona), naša CBCG kaže:
“Naknada za obradu kredita uključuje se u obračun efektivne kamatne stope, u skladu sa Zakonom o potrošačkim kreditima i drugim propisima kojima se uređuje obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope.Takođe, naplata obrade kredita predstavlja ustaljenu međunarodnu praksu. Kao što je poznato, nominalna kamata predstavlja cijenu koja se plaća za korišćenje sredstava.Obaveza da se, pored nominalne, iskazuje i efektivna kamatna stopa propisana je u cilju smanjenja rizika i dovođenja u zabludu klijenta o stvarnim troškovima određenog kredita. Efektivna kamatna stopa pokazuje ukupan trošak kredita koji se uzima od banke. Iz navedenog razloga, prilikom ugovaranja kredita, klijenti treba da obrate posebnu pažnju na visinu efektivne kamatne stope, koju im je banka dužna prezentovati, a koja u sebi, pored nominalne kamatne stope, uključuje i naknadu za obradu zahtjeva, naknadu za vođenje kredita, servisiranje kreditne partije i slanje izvoda, troškove polise osiguranja i druge slične troškove povezane sa kreditom. Iznos naknade za obradu kredita se određuje internim politikama banaka”, kažu iz CBCG.
Znači, svaka banka uzima para koliko hoće, a mi moramo da pristanemo jer da nemamo novca ne bismo ni išli po zajam. I, ne samo to – CBCG ne zna koliko banke po tom osnovu zarađuju.
Na pitanje da li obrada kredita košta banku i da li oni njima ili bilo kome u državi to nekome moraju da plate, CBCG odgovara:
“Što se tiče iznosa prihoda koje banke ostvaruju po osnovu naknada za obradu kreditnih zahtjeva, Centralna banka Crne Gore ne raspolaže ovim podacima. Naime, CBCG prikuplja i raspolaže podacima o prihodima banaka po osnovu naknada i provizija, kao kategoriji podataka šireg opsega od traženog”.
Građani Crne Gore, prema posljednjim podacima, bankama duguju milijardu i dvjesto miliona eura. To znači da su banke na “obradu” uzele makar 10 do 12 miliona. Malo li je?
Dok ne čujemo stav viših sudova dozvoljeno nam je da sumnjamo da do daljnjeg “obrađuju” i sve nas.
M.M.
