EBRD je juče u Podgorici predstavila glavni izvještaj o tranziciji za period 2025-2026, pod nazivom ,,Hrabri stari svijet“.
“Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je tokom 2025. godine uložila 215 miliona eura u 18 projekata u Crnoj Gori”, saopštio je Zakaria, dodajući da je za njih 2025. godina bila rekordna od otvaranja EBRD kancelarije u Crnoj Gori.“Danas prelazimo milijardu eura kumulativnih investicija ostvarenih otkad smo otvorili kancelariju u 2006. godini. Posljednje tri godine je zabilježen stabilan rast naših investicija, te očekujemo da se taj trend nastavi zbog potreba za ulaganje u infrastrukturu u zemlji, ali i zbog potreba vezanih za pristup EU. U Crnoj Gori se fokusiramo na zelenu ekonomsku tranziciju, povezanost i jačanje kompetitivnosti privatnog sektora”, istakao je Zakaria.
Ulaganja u auto-put
Posebno je ukazao na ulaganje u dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica kao nastavak auto-puta Bar – Boljare, razvoj željezničke infrastrukture i proširenje vjetroelektrane Gvozd 2.
“Takođe smo nastavili rad na uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda. Očekujemo da će Vlada uskoro objaviti sastav odbora za taj fond. Nadamo se da ćemo tim fondom otključati finansiranje za mala, srednje i makro preduzeća u Crnoj Gori i to ona koja su rizičnija i imaju više izazova”, dodao je Zakaria.
Predstavljeni su i nalazi nezavisne evaluacije poslovanja banke u Crnoj Gori (2017-2024). Prezentaciju je upriličio pomoćnik direktora u Odjeljenju za nezavisnu evaluaciju EBRD-a Oskar Andruszkiewicz.
“Od 2017. do 2024. godine EBRD se obavezao da investira 772 eura po osobi u Crnoj Gori, te kada po tom parametru rangiramo Crnu Goru na listi svih 38 zemalja u koje EBRD investira, vaša zemlja je na vrhu spiska. Zabilježen je i rapidan trend ozelenjavanja portfolija, pogotovo zbog više ulaganja u velike projekte u energetici. Ipak, postoje faktori koji usporavaju investicije – česte promjene vlasti, gubitak tehničkog kadra, spori procesi donošenja odluka na nivou države”, naveo je Andruszkiewicz.
FOTO: Mara Babović/Pobjeda
Prema Izvještaju o tranziciji 2025-2026, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope.
Starenje nacije
“U ovom dijelu svijeta starenje će se desiti brže, nego u mnogim drugim djelovima, prije nego što dostignete veliki nivo prihoda. Starenje nacije će umanjiti ekonomski rast za 0,4 posto svake godine. Postaje sve teže da se finansiraju zdravstveno osiguranje i penzije kako ljudi stare. Zadatak je da transformišete svoju ekonomiju. Tri odgovora za rješavanje ovog problema su – migracije, automatizacija i više rada”, pojasnio je direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju Alexander Plekhanov.
Preporučeno
Ukazano je da bi proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete – često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije.
Video