Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je saglasan sa stavovima MMF-a i smatra da brzo implementiranje najavljenih poreskih reformi koje bi dovele do povećanja zarada, može pogoršati javne finansije. Premijer Milojko Spajić je juče u parlamentu kazao da su MMF i Svjetska banka konzervativne institucije koje nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, ali će to pohvaliti kad se uradi na fiskalno održiv način.

Očekivano

-Ovi stavovi MMF-a su očekivani jer se ugaoni kamen politike MMF-a može označiti kao suzdržanost u fiskalnoj potrošnji u cilju fiskalne održivosti. Za njih planirano povećanje minimalne zarade i eventualno smanjenje doprinosa PIO u tom smislu, protivrječi temeljima politike fiskalne održivosti, pa mu nijesu naklonjeni. No, ne treba uzimati ni svako mišljenje MMF-a zdravo za gotovo, a još manje nesumnjivo ispravno, jer nije bilo rijetko, ni u daljoj, a ni u skorijoj prošlosti da MMF pravi ozbiljne greške i loše projekcije. Erare humanus est ( ljudski je griješiti), ali kako god bilo, treba biti svjestan da je, nesumnjivo, riječ o nečemu što izazva teške dileme i nedoumice i što može imati ozbiljne dugoročne posljedice po crnogorsku ekonomiju i društvo – kazao je Kostić.

U najnovijem izvještaju MMF-a o Crnoj Gori se ukazuje da bi povećanje minimalne zarade na 700 eura i smanjenje ili ukidanje doprinosa PIO uzrokovalo povećanje PDV-a na 30 odsto i javnog duga na 100 posto BDP-a 2029. godine, što bi bilo regresivno i visoko inflatorno.

Spajić je, odgovarjući na pitanje Borisa Mugoše (SD) kazao da će prosječne neto plate biti hiljadu eura do kraja godine i da to neće biti nikakav problem.

-Vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu i koji istaknu jednu izjavu, a sakriju drugu. MMF se u istom izvještaju na lijep način izvinio što nijesu bili u pravu kad su prognozirali da će se Crna Gora zadužiti po stopi od osam odsto, a izdali smo obveznicu po 5,8 odsto – kazao je Spajić i dodao da su ih iz MMF-a upozoravali i kad su primjenjivali „Evropu sad 1“, a da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa. Prema riječima Kostića moralo bi biti jasno da ozbiljan reformski zahvat toga tipa mora biti temeljen na detaljno i pomno razrađenoj analizi fiskalne održivosti.

Produktivnost

-Temeljni princip ekonomskog rasta i održivosti fokusira produktivnost kao uslov bez koga se ne može. Produktivnost rada i kapitala su temeljne odrednice održivog sistema zarada, a istovremeno i BDP-a. Sve što je sa njima u koliziji proizvodi ozbiljne neizvjesnosti i u krajnjem neodrživost – rekao je Kostić Pobjedi i dodao da je neizvjesnost u korelaciji sa nestabilnošću, a svaka nestabilnost povećava troškove i utire put ka stvaranju gubitaka. -Stoga, dobro treba promisliti prije negoli se u sistem uvede nešto što potiče nestabilnost sistema ma koliko se činilo da je opravdano. Kratkoročna korist, temeljena na vanekonomskim kriterijumima je obavezno na račun ili u korist dugoročne štete.

U ekonomiji ne možete biti sigurni ni u dobar ishod ispravno kreiranih mjera, ali zato apsolutno možete biti sigurni u dugoročno loš ishod pogrešno koncipiranih mjera – rekao je Kostić. Mulešković je ocijenio da je teško u ovom trenutku komentarisati bilo što, jer se govori samo o četiri cifre, a sa tim je vjerovatno i MMF ušao u analizu, što nije dovoljno za preciznu projekciju uticaja na budžet.

-Ovakve reforme bez velikog ekonomskog rasta na godišnjem nivou, bez velikih infrastrukturnih dugoročnih projekata, bez privatnih investicija koje će da otvaraju nova radna mjesta u privredi, bez smanjivanja broja zaposlenih u državnom sektoru se ne mogu sprovoditi – kazao je Mulešković našoj redakciji. Naglasio je da ne postoje informacije kako će se finansirati nedostajuća sredstva za Fond PIO.

Doprinosi

-I sada kod naplate kompletnih doprinosa PIO fali velika količina novca da bi se zaokružila finansijska godina. Ukoliko bi se ti doprinosi smanjili, to bi bio još veći teret za budžet – rekao je Mulešković i podsjetio da je kroz program „Evropa sad 2“ najavljivan rast minimalca na 700 eura. -To nam automatski govori da će doći, kao i kod primjene „Evrope sad 1“, do rasta cijena, a vjerovatno je zamisao da se kroz potrošnju poveća naplata PDV-a – smatra Mulešković i ocjenjuje da je nova poreska reforma mnogo veća i teža i predstavlja jednu od najvećih od obnove nezavisnosti Crne Gore. -Ta reforma se mora sprovoditi polako i na osnovu ekonomskih analiza – kazao je Mulešković, koji smatra da bi se nedostajući novac za sprovođenje reformi mogao nadoknaditi samo zaduživanjem. -A na taj način ćemo povećati javni dug Crne Gore. Ako pogledate gdje država može da poveća prihode, prvo se posmatra stopa PDV-a, a ako se poveća raste inflacija – rekao je Mulešković i upozorio da je prihodna strana našeg budžeta ograničena, da smo u posljednje tri godine imali enorman rast javnih troškova zbog donošenja određenih populističkih mjera, koje teško možemo pokriti prihodima. Istakao je i da je dio izvještaja MMF-a o poreskoj reformi baziran na medijskim napisima i da nema jasnih informacija iz Vlade kako će se sprovesti.

-Smatram da je vrijeme da konačno dobijemo jasne informacije, jer se na ovaj način stvara velika netransparentnost i urušava stabilnsot poslovnog ambijenta, a privredi se šalje negativna slika o tome što ih čeka naredne godine – zaključio je Mulešković.

Reforme se ne smiju nazivati po imenima političkih partija

Mirza Mulešković smatra da reformske programe ne smijemo zvati po imenima političkih partija. – Moramo razgraničiti javne finansije od politike, a na ovaj način svaki put kada se izgovara ime programa stvara se politički marketing za određenu političku partiju, što ne bi smjelo da se radi zbog toga što je to novac svih građana Crne Gore – kazao je Mulešković.